Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zvijezde i Sunce

Pronađene najstarije zvijezde u svemiru do sada

zvijezde

Astronomi već desetljećima pokušavaju utvrditi kakav je svemir bio netom poslije Velikog praska, za što je nužno znati na koji su se način oblikovale prve zvijezde i galaksije. Neki od njih odgovore traže promatrajući galaksije udaljene milijardama svjetlosnih godina od nas; drugi pak prate središte Mliječne staze.

Nedugo nakon Velikog praska svemir se sastojao isključivo od vodika, helija i litija. Svi ostali elementi – kisik kojeg udišemo ili kalcij u našim kostima – nastali su u unutrašnjosti zvijezda kad su ove postale supernove. Iz tog se razloga potraga usredotočila na zvijezde koje imaju velik udio vodika, a vrlo malo ostalih elemenata – takav kemijski sastav, naime, upućuje na duboku starost promatranih nebeskih tijela.

Tragajući za odgovorima, astronomi su blizu središta Mliječne staze pronašli devet zvijezda koje odgovaraju traženom profilu: sadrže iznimno visok udio vodika, odnosno helija u sebi, dok ostali elementi praktički ne postoje. Računalnim simulacijama ustanovljeno je kako su nastale u doba kad je svemir bio star tek 300 milijuna godina, što ih čini najstarijim zvijezdama do sada. Nastale su prije rođenja Mliječne staze, a naša se galaksija formirala oko njih.

Iznimnoj starosti unatoč, riječ je o drugoj generaciji zvijezda: nastale su od ostataka još ranijih zvijezda, koje su postale hipernove.

Supernova 1987A - desno je zvijezda prije eksplozije

Supernova 1987A – desno je zvijezda prije eksplozije

Supernova je eksplozija zvijezde i ujedno najjača eksplozija u svemiru kojoj je svjedočio čovjek. Pritom se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije. Supernove imaju ključnu ulogu u distribuciji materije u svemiru. Kad zvijezda eksplodira, njeni ostaci se šire golemom brzinom i na golemu udaljenost. Ti su ostaci temelj za formaciju novih zvijezda, planeta i svih ostalih kozmičkih objekata.

Da bi neka zvijezda postala supernova, mora biti iznimno masivna, najmanje osam puta masivnija od Sunca. Prema procjenama, u našoj se galaksiji supernova pojavi tri puta tijekom jednog stoljeća. U prošlosti su takve pojave imale značajan utjecaj po razvoj života na Zemlji – veliko izumiranje od prije 450 milijuna godina pri prijelazu iz Ordovicija u Silur najvjerojatnije je potaknuto supernovom.

Hipernova je eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa pet do čak pedeset puta više energije nego pri eksploziji uobičajene supernove. Sjaj hipernove pritom je i do 20 puta intenzivniji od sjaja supernove.

Izvor: Eureka Alert/NASA/Wikipedia

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Astronomija

Dugo vremena, asteroid Apofis bio je na vrhu liste nebeskih tijela za koja se smatralo da predstavljaju prijetnju Zemlji. Prema ranih proračunima astronomskih stručnjaka,...

Wellness i prehrana

Širom svijeta, nebrojeni ljudi prakticiraju post iz raznih razloga – bilo da je to zbog vjere ili u pokušaju skidanja suvišnih kilograma. Međutim, zagonetka...

Wellness i prehrana

Štetnost kave za naše tijelo tema je koja već godinama izaziva brojne kontroverze i rasprave. Istražite s nama manje poznate činjenice o popularnom napitku...