Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Pogledajte pet planeta koji su najsličniji Zemlji

kepler-452b

Kad god se u novinama pojavi tekst o otkriću novog planeta, s naslovnica vrište riječi “najsličniji Zemlji” ili nešto slično tome. S obzirom kako je do sada pronađeno gotovo 2.000 planeta izvan Sunčeva sustava – a taj se broj svakim danom rapidno povećava – takvi naslovi ne samo da postaju naporni, nego i pretjerani: većina se tih svjetova, mada na prvi pogled slični našemu, pažljivijim promatranjem obično pokaže negostoljubivima za život kakvog znamo.

Primjera radi, egzoplanet GJ1132b odmah po otkriću proglašen je najznačajnijim planetom ikad pronađenim izvan našeg sustava. Vrlo je sličan Zemlji: tek je 16% veći i, obzirom da je udaljen 39 svjetlosnih godina od nas, dovoljno je blizu da ga se može promatrati teleskopima. Daljnja istraživanja pokazala su da GJ1132b ipak nije pretjerano gostoljubiv: temperatura na njegovoj površini iznosi 260°C, što čini postojanje tekuće vode na njegovoj površini – samim time i života – nemogućim.

Vrijednost ESI-ja za planete našeg sustava je: Merkur (0,59), Venera (0,44), Zemlja (1) i Mars (0,7) (Credit: Wikipedia)

Vrijednost ESI-ja za planete našeg sustava je: Merkur (0,59), Venera (0,44), Zemlja (1) i Mars (0,7)

Da bi se izbjegle ovakve greške osmišljen je tzv. Indeks sličnosti Zemlji (Earth Similarity Index, skr. ESI), kojim se mjeri fizička sličnost nekog planeta ili mjeseca našoj Zemlji. Važno je napomenuti kako ESI nije metoda za traženje planeta koji podržava život; to je metoda za traženje svijeta čije su karakteristike ugrubo slične našemu. Vrijednost se kreće u intervalu od 0 do 1, s tim da Zemlja ima onu krajnju vrijednost, dakle 1. ESI se računa temeljem polumjera promatranog planeta, gustoće, površinske temperature i brzine oslobađanja. Većina egzoplaneta predaleka je da bismo uopće mogli prikupiti ove informacije, stoga se te veličine približno procjenjuju temeljem dostupnih podataka. Oni planeti čija ESI-vrijednost prelazi 0,8 smatraju se sličnima Zemlji.

Ukoliko pogledamo izvan Sunčeva sustava, sljedećih pet planeta po navedenom indeksu najsličniji su Zemlji.

Kepler 438b

Kepler 438b ima najviši ESI (0,88) od svih do sada pronađenih egzoplaneta. Otkriven je ove godine u orbiti crvenog patuljka udaljenog 470 svjetlosnih godina, koji je manji i hladniji od Sunca. Kepler 438b nalazi se u zoni pogodnoj za razvoj života i polumjer mu je 12% veći od Zemljina, dok se površinska temperatura kreće u rasponu od 0°C do 60°C. Sličnosti unatoč, njegova matična zvijezda povremeno izbacuje snažne radioaktivne baklje, koje ga vjerojatno čine nenastanjivim.

Gliese 667Cc

Ovaj planet, koji kruži oko crvenog patuljka u trostrukom zvjezdanom sustavu Gliese 667, nalazi se u zoni pogodnoj za razvoj života. 24 svjetlosne godine je daleko od nas, a ESI mu iznosi 0,85. Masa planeta Gliese 667Cc je 3,8 puta veća od mase Zemlje, dok mu je prosječna površinska temperatura oko 5°C.

Svemirski teleskop Kepler traži planete nalik Zemlji (Credit: NASA)

Svemirski teleskop Kepler traži planete nalik Zemlji (Credit: NASA)

Kepler 442b

Kepler 442b je 1.100 svjetlosnih godina daleko od nas, a njegov ESI iznosi 0,84. Također se nalazi u zoni pogodnoj za razvoj života, no prosječna površinska temperatura je oko -40°C. Pretpostavlja se kako mu je masa 2,3 puta veća od Zemljine.

Kepler 62e i Kepler 62f

Ova dva planeta kruže oko iste zvijezde, udaljene 1.200 svjetlosnih godina od nas. Oba se nalaze u zoni pogodnoj za razvoj života, a polumjer im je također sličan: 1,6, odnosno 1,4 veći od Zemljinog. Pretpostavlja se kako površinska temperatura na oba svijeta dozvoljava postojanje vode u tekućem stanju. ESI za Kepler 62e iznosi 0,83, dok za Kepler 62f iznosi 0,67.

Kepler 452b

ESI ovog planeta iznosti 0,83 i kao i prethodnici, nalazi se u zoni pogodnoj za razvoj života zvijezde koja je slična našoj. Polumjer iznosi 1,6 Zemljinog, dok se temperatura na površini kreće u intervalu od -20°C do +10°C.

Izvor: IFL Science/The Guardian

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...