Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Bakterije i virusi

Adenovirus 36 moguć je uzročnik pretilosti

Virus. (Credit: Wikimedia)

Pojedini znanstvenici vjeruju da je adenovirus 36, uzročnik respiratornih infekcija gornjih dišnih puteva, u mnogim slučajevima glavni čimbenik koji utječe na pretilost. Stoga, kod sljedeće prehlade dobro razmislite o njenim mogućim posljedicama.

Virus. (Credit: Wikimedia)

Virus. (Credit: Wikimedia)

„Infekcija ovim virusom zasigurno nije uzročnik svake pretilosti, ali svakako će pridonijeti povećanju vaše težine. To je spor proces koji djeluje tako da mijenja vaš metabolizam. Nakon zaraze virusom potrebno je oko dvije godine da bi se razvila stvarna pretilost“, rekao je Richard L. Atkinson, voditelj istraživačkog centra Obetech Obesity u Richmondu i profesor patologije na Sveučilištu Virginia Commonwealth.

Virus djeluje tako što traži matične stanice u masnom tkivu kako bi proizveo još više masnih stanica koje pohranjuju više masnoće. Primjerice, promotrimo li masne jastučiće kod zaraženih životinja i usporedimo ih sa zdravima, možemo primijetiti da su zaražene životinje dobile veće masne jastučiće i da se njihov broj povećao. Također, nekoliko je novijih istraživanja pokazalo kako je adenovirus 36 osobito povezan s pretilošću u djece.

Paradoksalno, dok povećava rizik od pretilosti, čini se da ovaj virus istodobno snižava razinu kolesterola i triglicerida. Ta činjenica otvorila je intrigantno pitanje o tome mogu li se neki dijelovi ovog virusa pokazati korisnima u liječenju dijabetesa ili visokog kolesterola. „Budući da je općepoznata činjenica da je upravo pretilost visokorizični faktor koji uzrokuje dijabetes i bolesti srca, čini se da infekcija putem ovog virusa pronalazi prostor za pohranu masnoće u masnome tkivu, a ne prenosi ga dalje do srca i mišića“, rekao je Nikhil Dhurandhar, profesor na Sveučilištu Louisiana.

Dhurandhar i njegovi kolege prošle su godine proveli studiju na 1400 ispitanika. Utvrđeno je da su oni pacijenti koji su bili pozitivni na antitijela tog virusa, što znači da su u nekom trenutku bili zaraženi, stekli znatno više masnog tkiva tijekom 10 godina nego oni koji nisu nikada bili zaraženi. Također, njihova razina šećera u krvi bila je niža od one kakvu je imala zaražena skupina.

Znanstvenici iz istraživačkog centra Obetech Obesity tvrde kako su razvili eksperimentalno cjepivo protiv ovog virusa, no potrebno je provesti dodatna testiranja, te će do njegove šire upotrebe proći još mnogo godina. „Premda virus iz tijela nestane nakon mjesec dana, ne želite li biti zaraženi nemojte trljati nos, često perite ruke i izbjegavajte mršave osobe koje su prehlađene“, zaključio je Atkinson.

Izvor: LiveScience

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Arheologija i paleontologija

U srcu Mezoamerike, Teotihuacan, ogromna urbana sredina, procvjetala je odvojeno od kasnije aztečke civilizacije, nastanjujući centralni Meksiko između 100. pr. Kr. i 800. n....