Neuroznanost

Biomarkerima do identificiranja i liječenja shizofrenije

on

Online časopis PLoS ONE je objavio rad istraživača s američkog sveučilišta University of California, San Diego School of Medicine, u kojem se navodi da su identificirali niz laboratorijskih biomarkera koji mogu biti korisni za razumijevanje abnormalnosti mozga kod shizofrenije. Mjerenja, poznata kao endofenotipi, u konačnici bi mogla biti blagodat za kliničare kojima je ponekad teško prepoznavati i liječiti složene i miješane mentalne poremećaje.

“Glavni je problem u psihijatriji što trenutačno ne postoje laboratorijski testovi koji bi pomagali u postavljanju dijagnoze, vodili pri odlučivanju o liječenju ili pomagali u predviđaju reakcija na tretman ili za predviđanje rezultata liječenja”, rekao je dr. Gregory A. Light, izvanredni profesor psihijatrije i prvi autor studije. “Dijagnoze se trenutačno zasnivaju na sposobnosti kliničara da zaključuje na temelju unutarnjih iskustava pacijenata.”

Dijagnosticiranje i liječenje shizofrenije je posebno težak izazov. Poremećaj, koji na primjer u SAD-u pogađa oko 1% stanovništva ili oko 3 milijuna ljudi, odlikuje se raspadom normalnih misaonih procesa i nepredvidljivim, ponekad opasnim ili štetnim ponašanjem.
“Shizofrenija je među najtežim bolestima u svim kategorijama medicine”, rekao je dr. Light, koji i upravlja Kliničkim centrom za duševne bolesti, istraživanja i obrazovanje u San Diegu.

Točan uzrok ili uzroci shizofrenije nisu poznati, iako postoji jasna genetska sastavnica jer su poremećaji češći u nekim obiteljima.

Kliničari dijagnosticiraju shizofreniju obično na temelju zaključaka izvedenih iz unutarnjih iskustava pacijenata. To jest, njihove sposobnosti da opišu što se događa u njihovim umovima.

“No, čak i najbolji liječnici bore se s postavljanjem dijagnoze zbog složenosti kliničke fenomenologije koja je ponekad nejasna”, kaže dr. Light. Problem kliničkog postavljanja dijagnoze još je složeniji i zbog činjenice da “mnogi oboljeli od shizofrenije imaju kognitivne i funkcionalne poremećaje”, navodi dr. Light. Stoga oni nisu uvijek u stanju razumno objasniti kako i što misle.

Dr. Light i njegovi kolege ispitali su može li odabrani skup neurofizioloških i neurokognitivnih biomarkera pružiti kliničarima pouzdane, točne i dugoročne pokazatelje moždanih disfunkcija, čak i kada nisu posve očigledni ukupni simptomi poremećaja. Znanstvenici su ove markere podijelili u rasponu od testova pažnje i pamćenja do fizioloških procjena osnovnih percepcijskih procesa. U istraživanju su se koristili i senzorima koji su postavljeni na glavu ispitanika i kojima su mjerili moždane odgovore na jednostavne zvukove.

Istraživači su mjerili biomarkere u 550 bolesnika sa shizofrenijom, a zatim su ponovno testirali dvjesto pacijenata godinu dana kasnije. Otkrili su da je u shizofrenih bolesnika većina markera bila statistički značajno abnormalna, da su bili relativno stabilni između dva testiranja i izrađenih procjena te da nisu bili pod utjecajem skromnih promjena u kliničkom statusu bolesnika.
Dr. Light navodi da su potrebna daljnja istraživanja, uključujući i to mogu li endofenotipi razlikovati druge psihijatrijske poremećaje, mogu li se koristiti za predviđanje reakcije pacijenata na različite vrste lijekova ili ne-farmakoloških intervencija te mogu li se koristiti za predviđanje koji ispitanici imaju visoki rizik od razvoja psihotičnih bolesti.
“Vjerujemo da je ovaj rad važan korak prema potvrđivanju laboratorijskih biomarkera za uporabu u budućim genomskim i kliničkim istraživanjima o liječenju shizofrenije”, rekao je dr. Light.

Autor Ivo Tokić

Kao magistar informacijske znanosti, iz profesionalnih razloga posebno prati razvoj kako gospodarskih i znanstvenih prilika u zemlji i svijetu, tako i općih kulturnih i drugih događanja poput razvoja tehnologije i njezinog utjecaja na društvo.

Preporučeno

1 komentar

  1. Robert Čovo

    Srpanj 17, 2012 na 10:39 pm

    Bome ova cura nije samo na fashion.hr-u :)

Odgovori