Brzina kišnih kapi vara o njihovoj veličini

Kad ne bi bilo atmosfere koja usporava pad tijela, svi bi predmeti – i pero i komad željeza – na tlo padali istom brzinom. No da bi se shvatilo što se ustinu događa, potrebne su složene formule.

Tako meteorološki modeli predviđaju da teže kapi brže padaju od lakših – sve do trenutka kad zbog trenja zraka dosegnu istu maksimalnu brzinu.

Međutim, ni ta pretpostavka ne odgovara stvarnosti. Fernando Garcia-Garcia s Autonomnog sveučilišta u Ciudad de Mexicu ustanovio je da je polovina kapi koje promatrao nadmašila predviđenu maksimalnu brzinu, nekad i deseterostruko.

To se najčešće događalo kad bi se oveća kap raspala u manje, te se u tom slučaju mijenjaju aerodinamička svojstva vode. To je otkriće važno za vremensku prognozu jer meteorolozi određuju veličinu kapi prema njihovoj radarski izmjerenoj brzini i pretpostavljaju da se veće kapi brže kreću. Tako su znali precijeniti predviđenu količinu padalina za 20 %.