Matematika i Ekonomija

Da Vincijev kod plodnosti

By

on

Obožavatelji Dan Brownova Da Vincijeva koda lako će se prisjetiti profesora Langtona i njegova pojašnjenja pojma zlatnog omjera, broja u kojem se dodiruju matematika i umjetnost.

Zlatni omjer ili božanska proporcija iracionalna je matematička konstanta koja iznosi 1,6180339887. Od vremena renesanse, mnogi umjetnici i arhitekti u svom su radu strogo vodili računa o odnosu veličina, kako bi se njihovi omjeri što više približili zlatnom omjeru, vjerujući da će tako postići savršenu ljepotu i sklad. I danas se vjeruje da ljepota i privlačnost Mona Lise proizlazi iz proporcija usklađenih sa zlatnim omjerom.

Zlatni omjer često susrećemo u prirodi. On je sadržan u proporcijama idealnih ljudskih tijela. Tako stavljanjem u omjer dimenzija šake i podlaktice, ali i raspona raširenih ruku prema visini tijela, dolazimo do broja 1,618.

Zakonitost zlatnog omjera uključena je i u dimenzije spiralnih redova sjemenki suncokreta, spiralnoj građi školjke nautilus u građi ananasa, cvjetače i češera.

Zlatni omjer koristan je i pri šifriranju kompjuterskih podataka.

Nedavno istraživanje belgijskog ginekologa Jaspera Vergutsa pokazalo je da se zlatni omjer može uočiti i u građi maternice.

U istraživanju provedenom u Sveučilišnoj bolnici Leuven u Belgiji ultrazvukom je određena dimenzija maternice kod pet tisuća žena različite dobi. Izmjerena je dužina i širina maternice, izračunat je omjer tih veličina, pa je određena prosječna vrijednost omjera za mlade žene, one srednje i starije dobi.

Pokazalo se da u najplodnijem razdoblju žene omjer duljine prema širini maternice ima vrijednost podudarnu sa zlatnim omjerom te iznosi 1,61.

Mjerenje je pokazalo da se omjer mijenja tijekom života. On iznosi oko 2,00 u ranim godinama života, a u starijoj dobi se smanjuje do vrijednosti 1,46. Samo u vrijeme najveće plodnosti žena, između 16. i 20. godine, omjer se podudara sa zlatnim omjerom.

Autor Hobbes

Preporučeno

7 Comments

  1. Sandra Prenc

    Kolovoz 26, 2012 na 10:48 am

    Zanimljivo!

  2. Sanja Šimunović

    Kolovoz 26, 2012 na 11:20 am

    Nije li razdoblje najveće ženine plodnosti oko 24. godine, a ne između 16. i 20.?

  3. Marta Grahovac

    Kolovoz 26, 2012 na 11:27 am

    Vitruvijev covjek

  4. Daniela Dunat

    Kolovoz 26, 2012 na 12:04 pm

    Odavno nisam procitala vecu budalastinu.

  5. Kristina Keča

    Kolovoz 26, 2012 na 1:04 pm

    Iz kontroverznog detektivsko-konspiraçijskog romana proizlazè svakojake tvrdnje ´alla umjetnost +/- matematika. Opp, zanimljivo-zanimljivo_eno tu; “Da Vinci Studies of Embryos Luc Viatour” http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c9/Da_Vinci_Studies_of_Embryos_Luc_Viatour.jpg

  6. Velimir Kinderman

    Kolovoz 26, 2012 na 1:22 pm

    Članak je napisan ofrlje, malo ima podudarnosti sa Fibbonachijevom konstantom i DaVinchijevim kodom koji je ipak u samoj materiji fikcija. Ipak, sam po sebi zlatni omjer je sve samo svakako nije budalaština… Podjeli broj ženskih pčela sa brojem muških pčela u košnici, također ces dobiti 1,61…

    • demio

      Kolovoz 26, 2012 na 4:42 pm

      Hahaha… kaj želiš reć da je prirodno da jedan muškarac ima 1,618 žene? Iako, mnogi bi se složili…

Odgovori