»Oprostite? Biste li govorili glasnije, molim? Ne mogu vas razumjeti.« Oko 13 milijuna Nijemaca ne čuje dobro. I to nije nužno problem starosti.

Prema podacima Njemačke udruge za gluhe, oko 19 posto starijih od 14 godina ima oslabljen sluh. Kod starijih od 65 godina to se odnosi na svaku drugu osobu. Sposobnost sluha umanjuje se prvenstveno u dobi između 40 i 50 godina. Mnogi od onih koji su time pogođeni pokazuju da oštećenje sluha ograničava njihove aktivnosti na radnom mjestu. Najveći dio teškoća vezan je za komunikaciju. Posebno je teška telefonska komunikacija – primjerice putem Interneta (Voice over IP). Tu se telefonski razgovor odvija preko računalne mreže korištenjem internetskog protokola. Pozadinska buka radne sredine i akustični odjeci često otežavaju razgovor što je posebno problematično za osobe oslabljenog sluha. Oni mogu vrlo ograničeno koristiti ovu opciju Interneta, a moraju povećavati glasnoću samo da bi uopće mogli pratiti razgovor. No, na taj se način pozadinska buka također pojačava. U svakom slučaju, frekvencije signala koje su već glasne ubrzo postaju gotovo nepodnošljive kada se još pojačaju.

Kao odgovor na ovaj problem, stručnjaci na Fraunhofer institutu za tehnologiju digitalnih medija IDMT u Oldenburgu našli su digitalno rješenje. U projektu za poboljšanje govorne telefonije »Speech-Improved Telephony« pod pokroviteljstvom Njemačkog saveznog ministarstva za gospodarstvo i tehnologiju BMWi, oni rade na algoritmima koji se obično koriste za slušna pomagala kojima se može barem djelomično nadoknaditi gubitak sluha. Stvar je u tome da svaka osoba ima oslabljen sluh na prilično specifičnim frekvencijama koje su često osnovni problem. »Prilagođeno individualnom korisniku, slabi signali se pojačavaju, dok glasni signali ostaju nepromijenjeni jer bi se inače percipirali kao neugodno glasni«, objašnjava inženjer Stefan Goetze iz projektnog tima za sluh, govor i audio tehnologiju u IDMT. Sustav također prepoznaje i smanjuje pozadinsku buku na minimum. To pruža prednosti ne samo ljudima koji imaju oštećen sluh. Ako poziv potječe iz glasnih okruženja, kao što su radni prostori na otvorenom, čak i osobe s normalnim sluhom mogu imati koristi od takve obrade signala. Sustav se može postaviti za svaki poziv na takav način da pruža dosljedno razumljiv zvučni uzorak.

»Poseban je izazov smisliti kako korisnici mogu sami prilagođavati algoritme na jednostavan način. Posebno je za starije osobe potrebno pronaći jednostavne metode za prilagodbu. Mi smo riješili ovaj zadatak na pokusnom telefonu pomoću posebnog zaslona. Dva audio signala s različitim zvukom vizualizirani su kao cvjetovi. Pritiskom na cvjetove, starije osobe mogu regulirati željeni zvuk. To automatski podešava parametre algoritma na slušne sposobnosti pojedinca«, objašnjava Goetze.

Algoritmi mogu biti integrirani u sve audio uređaje. Znanstvenici su ih već instalirali na iPod Touch, telefonski sustav, videokonferencijski sustav i televizor. Uređaji su trenutno dostupni kao pokazni modeli. »Prvi proizvodi vjerojatno će biti dostupni za dvije godine«, kaže Goetze. »Ako naša tehnologija bude ugrađena u potrošačkim uređajima, onda se oni koji imaju oslabljen sluh više neće morati stalno oslanjati na svoja slušna pomagala.” Istraživači će prikazati video konferencijski sustav u kojem su instalirani njihovi algoritmi na ovogodišnjem sajmu IFA u Berlinu, vodećem trgovačkom sajmu potrošačke elektronike i bijele tehnike koji će se održati od 3. do 8. rujna.

Izvor: Fraunhofer-Gesellschaft

Tražili ste na google-u:

• digitalni pomagači za osobe oštećenog sluha (1)
• hrvatska osobe oštećenog sluha (1)
• oslabljen sluh (1)
• osobe ostecenog sluha (1)
• prava osoba ostecenog sluha (1)
• sluh starijih osoba (1)