Zvijezda Beta Pictoris, stara 12 milijuna godina, 75% je masivnija od Sunca. Udaljena je 60 svjetlosnih godina od zviježđa “Slikarski stalak” i jedna je od najpoznatijih primjera zvijezda okruženih plinskim ostacima u obliku diska.

Prijašnje opservacije pokazale su izobličenja diska, sekundarni pomaknuti disk i komete koji padaju u zvijezdu. “Ovo su bili indirektni, ali jaki znakovi za prisustvo masivnog planeta, a naša nova istraživanja definitivno to potvrđuju”, rekla je voditeljica tima Anne-Marie Lagrange. “S obzirom na to da je zvijezda mlada, naši rezultati pokazuju da je moguć nastanak divovskih planeta u diskovima oko zvijezde samo nekoliko milijuna godina nakon nastanka zvijezde.”

Nedavna istraživanja su pokazala da diskovi oko mladih zvijezda disperziraju unutar prvih par milijuna godina i da se formiranje divovskih planeta mora dogoditi brže nego što se prije mislilo. Beta Pictoris je dokaz da je ovo doista moguće.

Tim je koristio NAOS-CONICA instrument, montiran na 8.2 metarski teleskop kako bi motrili okolinu zvijezde Beta Pictoris u 2003., 2008. i 2009. godini. 2003. godine primijetili su slabi izvor svjetlosti unutar diska (eso0842), ali nisu mogli isključiti mogućnost zvijezde u pozadini. Na novim slikama, 2008. i 2009. godine, izvor svjetlosti je nestao! Najnovije slike iz jeseni 2009. godine ponovno su otkrile objekt, ali ovaj puta na drugoj strani diska nakon što se nije mogao vidjeti jer je bio iza ili ispred zvijezde. Ova zapažanja su potvrdila da se radi o egzoplanetu koji orbitira oko zvijezde. Također su dobili uvid o veličini orbite oko zvijezde.

Za sada su dostupne slike za desetak egzoplaneta, a planet koji kruži oko Beta Pictoris (označenog “Beta Pictoris b”) ima najmanju orbitu od svih. Udaljen je oko 8 do 15 udaljenosti od Zemlje do Sunca (8 do 15 astronomskih jedinica), što je otprilike udaljenost od Saturna do Sunca. “Malo trajanje revolucije planeta omogućit će nam u idućih 15-20 godina potpuno određivanje putanje Beta Pictorisa b. Daljnja istraživanja nam dat će neprocjenjiv uvid u fiziku i kemiju atmosfere mladog, divovskog planeta”, rekao je student istraživač Mickael Bonnefoy.

Masa planeta je oko devet Jupiterovih masa i nalazi se točno na lokaciji gdje su zapažene nepravilnosti na unutarnjim dijelovima plinskog diska. Ovo otkriće pomalo liči na otkriće Neptuna, astronoma Adamsa i Le Verriera u 19. stoljeću, tako što su se promatrale nepravilnosti u putanjama Urana.

“Zajedno s otkrićima planeta oko mladih, masivnih zvijezda Fomalhaut i HR8799, postojanje Beta Pictorisa b sugerira da bi “super-Jupiteri” mogli biti čest nusprodukt formacije masivnih zvijezda”, pojasnio je član istraživačkog tima Gael Chauvin. Takvi planeti ostavljaju tragove na plinskim diskovima oko zvijezda, koje bi se trebalo moći opaziti pomoću Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA), revolucionarnog teleskopa kojeg rade Europska agencija za svemirska istraživanja s međunarodnim partnerima.

Još neki planeti bili su mapirani, no oni su udaljeniji od matičnih zvijezda nego što je Beta Pictoris b. Da se nalaze u Sunčevom sustavu, nalazili bi se na udaljenostima sličnima udaljenosti najudaljenijeg planeta Neptuna. Formacija tih planeta vjerojatno je bitno drugačija od formiranja Beta Pictorisa b i planeta Sunčevog sustava.

“Najnovije slike egzoplaneta (većina uslikanih VLTom) ilustriraju raznolikost planetarnih sistema”, rekao je Lagrange. “Među njima, Beta Pictoris b planet je čija bi formacija mogla biti najsličnija formaciji divovskih planeta Sunčevog sustava.”

Izvor: ESO

Tražili ste na google-u:

• planetata zemja (4)
• sliki od planetata zemja (2)