EU je prešla fazu promatranja kineskog ekonomskog širenja i počela uviđati prijetnju, kaže doktorska teza Andoni Maiza s University of the Basque Country (UPV/EHU).

Maiza je analizirao i procjenio zakone koje je EU usvojila od 1978. kad je ovaj azijski div počeo rasti. Također, opisao je svoja predviđanja i stavio preporuke za budućnost u radu Public policies of the European Union toward the economic awakening of the Chinese giant. Doktorska teza definira strategiju EU prema Kini kao reaktivnu i kratkoročnu, zbog općeg nedostatka vizije i prespektive kako se nositi s ubrzanim razvojem azijskih zemalja. Kad je taj razvoj započeo u 1980.-tima, EU se nosila s procesom unutarnjeg utvrđivanja. Zbog te činjenice, Maiza objašnjava, europske kompanije sporo su regirale te su zbog toga imale manju prisutnost u Kini u sljedećim desetljećima nego druge velesile. Tek je tada potaknut mehanizam suradnje i, iako nije predodređen utvrđenom strategijom, uspjeli su uspostaviti i konsolidirati ulogu europskog vodstva u Kini u zadnjim godinama 1990.-ih i početkom novoga milenija.

Protekcionizam
Ipak, tijekom zadnjih 5 godina, EU je počela s većim protekcionizmom prema Kini. Kako je objasnio u svojoj tezi europske zemlje, posebice one s velikim tehnološkim kapacitetom (Njemačka, Francuska, UK, Švedska i Finska), primjećuju da Kina više dobiva od EU nego obratno i to zbog činjenice da su političke i ekonomske reforme u EU i drugim silama prisutnim u Kini vrlo spore. Europske zemlje su naišle na poteškoće pri ulasku na kinesko tržište pogotovo zbog nedovoljne zaštite intelektualnoga vlasništva, a što rezultira činjenicom da kineski proizvođači uzimaju prednosti europske tehnologije da bi pridobili svjetsko tržište. Maiza vjeruje da je protekcionizam EU prema Kini opravdan zbog problema poput dumpinga, manjka sigurnosnih i zdravstvenih garancija kod dječjih igračaka i lijekova te lažnih kopija. Ipak, ovaj ekonomist u svojoj tezi propituje je li svrha ovoga stava skrivanje strukturalnih deficita u EU ekonomiji dok se nosi s povećanom konkukurencijom u novom međunarodnom ekonomskom scenariju.

Čvrsti samo u bitnim pitanjima
Što se tiče budućnosti, ekonomist predviđa veće rivalstvo između EU i Kine u područjima koja su bitna za EU te još jače protekcionističke zakone. Ipak, Maiza misli da je preporučljivo da EU ima strategiju koja nije bliska politici konfrontacije – suprotno stavu koji SAD ima prema Kini. Zbog unutarnjih problema koje bi predložena reforma mogla prouzročiti za Kinu, autor upozorava da njena vlada radi s oprezom. On dakle vjeruje da je preporučljivo da se europski zakoni usredotoče na nekoliko bitnih pitanja. Također misli da je u interesu EU da se udruži sa zemljama koje nisu prijetnja za Kinu. Nadalje, naglašava potrebu za zajedničkom europskom strategijom, daleko od onoga što se dosad događalo, pri čemu se se neke velike europske zemlje ponašale unilateralno i misleći kratkoročno.

Na kraju, Maiza vjeruje kako EU ekonomija treba ići u smjeru specijalizacije kako bi se suočila s kineskom konkurencijom, konkretno, proizvoditi proizvode visoke kvalitete s primjerima poput obuće i autodijelova ili pružanju usluga potrebnih nakon kupnje industrijske opreme. Također misli da je moguće da europske tvrtke koje se specijaliziraju u području okoliša i recikliranja uđu na kinesko tržište.

Izvor: Elhuyar Fundazioa

Tražili ste na google-u:

• europska unija i zajedništvo (1)
• kina ima strategiju (1)
• napravi jačim (1)
• protekcionizam europska unija (1)
• strategija eu s kinom (1)
• sukobi u europskoj uniji (1)
• sukobi u matematici (1)
• uvjeti za ulazak na kinesko trziste (1)