Kruti upravljivi helijev balon u mnogočemu će zamijeniti daljinsko snimanje zemlje iz satelita i iz aviona, jer je praktičniji i jeftiniji sustav. Hipersfera je nešto kao isturena komunikacijska stanica pričvršćena za stup visok 20 kilometara.

To mogu biti senzori za otkrivanje požara u šumama, oceanografski detektori, infracrveni, ultraljubičasti ili laserski detektori. Jedna ili više hipersfera mogu održavati stalnu vezu s baznom stanicom i slati sliku i druge podatke u stvarnom vremenu. Lako je zamisliti i neku buduću mrežu mobilne telefonije koja se neće temeljiti na ružnim antenama i baznim stanicama posvuda u krajoliku. Prema potrebi, hipersfera može putovati i brzinom od 60 kilometara na sat, a svu energiju dobiva od fotonaponskoga sloja na gornjem dijelu lopte.

Balon umjesto satelita
Na postolju u hangaru među još mnogim čudima stoji, zapravo lebdi elipsasti prozirni oblik. Iznutra ga napinje rešetkasta struktura od ugljikovih vlakana. To je hipersfera, izum koji je dao i ime tvrtki – Hipersfera. Za razliku od Grilca, koji je menadžerski mozak projekta, njegov je znanstveni mozak astrofizičar Bojan Pečnik, doktor astronomije s instituta Max Planck. Fiziku je diplomirao na PMF-u u Zagrebu nedavne 2001. godine, već se 2006. i 2006. vlastitim argumentima s velikim dečkima astronomije tukao u određivanju definicije “što je to planet, i zašto” Međunarodne astronomske unije. Pluton je tada degradiran u status patuljastoga planeta.

„Hipersfera je helijem ispunjen zračni brod“ objašnjava za Večernji list Bojan. Ova hipersfera u hangaru je korak u razvoju projekta, u kojemu su Bojan i Robert financijerima i budućim ulagačima dokazali da ono što su zamislili – radi. Hangar je tapeciran da se u letu po njemu ne ošteti prototip promjera 3,2 metra na vrijedan milijun eura ulaganja Bicroa i drugih. Na četiri boka balona su motori koji u svim pravcima pokreću elise. Balon se podiže, spušta, lebdi. Kao vjeran pas doputuje, zaustavi se i odleti kako mu se odredi pa se nadvije tek nekoliko centimetara iznad laptopa kojim se njime upravlja! Netko u hangaru hipersferu odgurne od sebe, a ona se sama vrati i lebdi na točno zadanom mjestu.

Prava veličina s jednim među korakom
Svjetsko tržište onoga za što je hipersfera lani je vrijedilo 5,5 milijardi dolara. Toliko su voljni platiti oni kojima trebaju sateliti ili snimanja iz aviona. Hipersfera je konkurentnija i od aviona, a gotovo neograničeno nadzire zadano područje, objasnio je za Večernji list Robert Grilc. Idealna im je visina od 20 kilometara. Ni preblizu niti predaleko tlu. Zrak ondje miruje, a elektromotore koji hipersferom upravljaju energijom hrani sunce. Može se i premještati.

Danaso zapošljavaju 25 radnika, a ne misle da bi bili produktivni ako bi u budućnosti prerasli više od 60 stručnjaka u tvrtki. Bude li teklo sve prema planu, tako će samo 5-6 godina proteći do komercijalne dostupnosti hipersfera svakome tko ih bude želio kupiti ili unajmiti.

Izvor: Večernji.hr

Tražili ste na google-u:

• gdje se zapošljavaju fizičari (2)
• zapošljavanje fizičara (2)
• bojan u zemlji čudesa (1)
• einsteinova hipersfera (1)
• ekologija za fizičare pmf zagreb (1)
• gdje se sve zaposljavaju fizicari (1)
• max planck zagren (1)
• metal detektori u zagrebu (1)
• večernji list (1)