Prethodna istraživanja su pronašla vezu između izmijenjene sekvence gena koji kodira receptor za gama-amino maslačnu kiselinu (GABRA2 gena) u moždanom tkivu i ovisnosti o alkoholu.

Izmijenjena sekvenca jednog nukleotida u DNA označava se kao polimorfizam nukleotida. Prethodno istraživanje je pokazalo povezanost polimorfizma jednog nukleotida u genu GABRA2 i ovisnosti o alkoholu. Novim istraživanjima je utvrđeno da GABRA2 genotip određuje koji će sustavi za ugodu u mozgu odreagirati na poticaje alkoholom. Rezultati istraživanja će biti objavljeni ove godine u prosinačkom broju časopisa Alcoholism: Clinical & Experimental Research, a trenutno su dostupni kao skraćeni pregled.

“Nakon ponavljanog konzumiranja alkohola, uživaoci nauče povezati izgled alkoholnog pića, njegov okus i miris sa opojnim djelovanjem”, objasnio je David A. Kareken, direktor u Odjelu za neurološku neuropsihologiju na Indiana University School of Medicine i autor ove studije. To je vrlo slično pojavi koju je ranije uočio Ivan Pavlov da nakon ponavljane zvonjave koja poziva pse da njihov obrok lučenje sline može izazvati i sam zvuk zvonjave.

“I ljudi uče na toj istoj fiziološkoj razini,” rekao je Kareken. “Miris alkoholnog pića malo znači onome tko ne pije, ali iskusni uživatelji povezuju okus i miris alkoholnog pića s opijenošću, koja ubrzo uslijedi. “Za pojedince koji opojne učinke alkohola doživljavaju posebno snažno, a to su alkoholičari ili ljudi koji neumjereno piju, pogled na piće ili miris alkohola stvaraju snažnu želju za pićem, poznatu kao žudnja.

“U ovom radu mi nismo ispitivali lučenje sline već aktivnost moždanih regija pri doživljavanju ugode. Radi se o sklopu neurona koji prepoznaju i razotkrivaju blizinu tvari koja će donijeti ugodu”, dodaje Kareken. “Uz to smo željeli saznati da li varijacija u GABRA2 genu, koja je češća u alkoholičara utječe na reakciju mozga na poticaj alkoholom.” Kareken i njegovi kolege su ispitivali 36 sudionika, 13 je imalo dvije kopije visoko rizičnih alela, dok ih je ostalih 23 imalo jedan visoko rizičan i jedan nisko rizičan alel. Tijekom snimanja mozga funkcionalnom magnetskom rezonancijom, sudionici ispitivanja su bili izloženi mirisima njima omiljenog alkoholnog pića, kao i mirisima hrane ili onima iz okoliša.

“Jednu od značajki ovoga istraživanja čini ispitivanje interakcije gena i okoliša”, ističe Sullivan. “Homozigotni GABRA2 nositelji, a to su sudionici ispitivanja s dvostrukom kopijom tog gena, pokazali su aktivaciju u određenim regijama mozga uključujući i medijalni frontalni korteks, koji je dio moždanog sustava za procjenu ugode. Nasuprot tome, heterozigotni GABRA2 nositelji, to jest sudionici ispitivanja sa samo jednom kopijom gena, aktiviraju neke druge dijelove moždanog sustava nagrađivanja. Ovi različiti načini reagiranja nisu se promijenili kad su ispitanici dovedeni pod utjecaj alkohola. Dakle, razlika u načinima moždane aktivacije nije ovisila o prisutnosti alkohola u sustavu te stoga predstavlja temeljni, genetski uvjetovani fiziološki odgovor na alkohol u homozigotnom nositelju GABRA2 gena.”

“Alkoholizam je vrlo kompleksna bolest koja uključuje uz genetske i čimbenike okoliša, i nije vjerojatno da ćemo ikada otkriti `gen` koji pretskazuje tko će postati alkoholičar”, rekao je Kareken. “Međutim, ova studija nadopunjuje naše razumijevanje utjecaja gena na sustav doživljaja nagrađivanja u mozgu i odgovore na poticaje iz okoliša. To upućuje da GABRA2 gen utječe na intenzitet kojim moždani sustav doživljava ugodu pri pogledu ili mirisanju alkoholnog pića. Želja za ugodom nas potiče na posezanje za alkoholom ili njegovom prekomjernom uporabom jer nam to donosi dobar osjećaj.”

“Broj istraživanja usmjerenih na genetsku osnovu ponašanja u velikom je porastu”, iznosi Edith V. Sullivan, profesorica na odjelu za psihijatriju i bihevioralne znanosti na Stanford University School of Medicine.”Najčešće se ispituju vrlo složena ponašanja s genetskim predispozicijama, na koja djeluju i utjecaji okoline.”

“Biti nositelj genetskih biljega složenih poremećaja ponašanja poput alkoholizma ne znači nužno da će se poremećaj i izraziti,” dodao je Sullivan “Genetski biljeg treba shvatiti kao biološko upozorenje o štetnosti alkoholnih pića kod genetski predisponiranih pojedinaca koji bi s druge strane mogao biti vodič pri farmakološkom liječenju usmjerenom na taj gen i moždani sustav.”

Izvor: Stanford University School of Medicine

Tražili ste na google-u:

• ovisnosti o alkoholu (43)
• ovisnost o internetu (9)
• ovisnosti (8)
• genetska predispozicija (6)
• alkoholizam-ovisnost o alkoholu biologija (5)
• alkohol-ovisnost (5)
• maslačna kiselina (5)
• alkohol ovisnost (5)
• alkoholi (4)
• ovisnik o alkoholu (3)