Istraživači tragaju za virusima da spase pčele

Sviđa ti se članak?

U nastojanju da spase ugroženu populaciju pčela, istraživači na američkom sveučilištu University of Nevada u Las Vegasu tragaju za virusima kako bi izliječili jednu od najdestruktivnijih i najraširenijih bolesti pčela u Sjedinjenim Državama. O svojim su saznanjima govorili na upravo održanoj glavnoj skupštini Američkog društva za mikrobiologiju.
“Naša proizvodnja hrane ovisi o djelovanju milijuna insekata kao što su obične pčele. Zdravlje pčela je naša velika briga zbog njihove važnosti kao oprašivača u poljoprivredi te stoga sadašnje i buduće proizvodnje hrane”, kaže Diane Yost, istraživačica na studiji.

Bolest američke gnjiloće (AFD) najraširenija je i najdestruktivnija bolest koja napada leglo pčela. Ona je uzrokovana bakterijskim patogenom Paenibacillus larvae. Mlade ličinke pčela zaraze se kada jedu hranu zaraženu bakterijskim sporama. Zaražene ličinke obično umiru nakon što spore dođu u njihove stanice. I bakterije na kraju umiru, ali prije toga proizvedu milijune spora.

Iako postoje neka kemijska sredstva koja se mogu koristiti za držanje AFD-a pod nadzorom, ona se moraju koristiti bez prestanka na neodređeno vrijeme. Nakon prekida takvog liječenja spore američke gnjiloće uspješno klijaju i opet dovode do izbijanja bolesti. Budući da spore mogu preživjeti i do četrdeset godina, mnoge države zahtijevaju da se bolesne košnice potpuno spale.

Yost i njezini suradnici istraživali su alternativni tretman za AFD. Oni se usredotočuju na korištenje bakteriofaga, virusa koji zaraze i ubijaju određene bakterije, kako bi naciljali bakterije odgovorne za AFD i na kraju izliječili bolest.
“Ako se može razviti učinkovit lijek za bolesti, košnice zaražene patogenima mogu se izliječiti, umjesto da budu spaljene, što je trenutačno jedini učinkoviti način sprječavanja širenja bolesti”, kaže Yost.

Istraživači su proveli opsežnu potragu za fagima iz okoliša uključujući i uzorke iz tla u pustinjama i vrtovima, iz košnica, cvijeća, komposta i kozmetike koji sadrže pčelinji vosak. Gotovo je sto uzoraka testirano na prisutnost faga. Ukupno je izoliran 31 fag, a svaki je od njih ispitan prema osam različitih sojeva  patogena AFD. Znanstvenici su identificirali tri faga koja su djelovala protiv svih osam sojeva bakterija.

“Ovi rezultati pokazuju da su bakteriofagi, koji su sposobni zaraziti Paenibacillus larvae, prisutni u prirodnom okruženju. Ti fagi mogu predstavljati prvi korak u razvoju potencijalnog liječenja američke gnjiloće”, kazala je Yost.

Zanimljivo na webu:


12 komentara na ovaj članak
  1. @Ana vjerovatno su mislili samo na bolest legla.a varoza je i bolest odraslih pčela.
    Žao vam je pčela?Ako vas išta tiješi ne spaljuju se sve zajednice-one velike i jake se očuvaju.a i pčele ionako žive samo 6 tjedana-ljeti :D

  2. Vino tuguje, loza vene, uzdišu svi što bijahu srca vesela. Preostalo je veselje uz bubnje, zamrla je graja razigrana; umukla je glazba citara. Ne pije se više vino uz pjesmu, ogranku piće silovito. Razoren je grad ništavila, zatvoren ulaz svim kućama. Jauk po ulicama zbog vina, nesta svakog veselja, radost je iz zemlje prognana. Tek pustoš ostade u gradu, u trijeske smrskana su vrata. IZAIJA 24, 7-12.

  3. kao što i kaže Ana Bajić glavni uzročnik nestanka pčela jest grinja varorroa destructor kako u RH tako i u svijetu, i tu je potrebno rditi istraživanja, premda su nas istraživanja i dovela do istog problema :(a što se tiće bolesti legla potpuno se slažem s Sarom, slabije zajednice ionako ne prežive do zime čak i da su zdrave, koliko pratim danas u RH nemamo značajnih problema s američkom gnjiloćom legla

Odgovori

tetrakromat-test
Znanstvenici otkrili ženu koja vidi 99 milijuna boja više od ostalih ljudi
united-states-of-europe
Kako izgleda “Europa budućnosti” iz perspektive vladajućih elita