European Society of Cardiology (ESC) izrazio je zabrinutost u svezi s interpretacijama dogovorenog stajališta o kolesterolu objavljenog u Lancetu, koje bi mogle pridonijeti sprječavanju napora znanstvenika oko razvoja najnovijih terapijskih strategija povećanja kolesterola lipoproteina visoke gustoće(HDL).

Oprez bi, savjetuju stručnjaci iz ESC-a, trebalo usmjeriti na interpretaciju rezultata. U studiji Lancet Paul Ridker i suradnici iz Brigham and Women`s Hospital (Boston, MA, SAD) proveli su retrospektivnu posthoc analizu JUPITER testiranja. Rezultati pokazuju da ako normalan, zdrav pojedinac ima razinu lipoproteina niske gustoće (LDL) poznat kao “loš kolesterol”, bitno smanjenu snažnim statinom, tada razina HDL-a, tzv. “dobrog kolesterola”, u toj osobi više ni na koji način nije povezana s preostalim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Izvorno JUPITER testiranje osmišljeno je ne bi li se dobio odgovor na ključno pitanje sprječava li rosuvastatin (smatran najnovijim faktorom rizika od razvoja kardiovaskularnih oboljenja) kardiovaskularne bolesti kod zdravih osoba s normalnim razinama LDL kolesterola, odnosno povećava li razinu visokoosjetljivog C-reaktivnog proteina, markera kronične niske razine upale, smatra novi faktor rizika za kardiovaskularna stanja. Aktualna Lancet studija pokazala je da kada je 17 802 ispitanika bilo podijeljeno u kvartile koncentracija HDL kolesterola, koncentracije su se inverzno odnosile na vaskularni rizik, pri kraju studije za pojedince randomizirani na placebo, uz najvišu kvartilu od 46% reduciranog rizika u usporedbi s najnižom kvartilom (p = 0,0039). Nasuprot tome, kod ispitanika podvrgnutih aktivnom liječenju rosuvastatinom, procijenjen vaskularni rizik gotovo da je odgovarao ispitanicima s vrha i dna kvartile HDL-a (p = 0,82).

“Iako je mjerenje koncentracije HDL kolesterola korisno u okviru inicijalne procjene kardiovaskularnog rizika, koncentracije HDL kolesterola nisu prediktivni u pogledu zaostalih vaskularnih rizika kod bolesnika liječenih snažnom terapijom statinima koji postižu vrlo niske koncentracije LDL kolesterola”, zaključuju autori studije. Profesor Dan Atar iz Oslo Universitetssykehus, Norveška, i glasnogovornik ESC-a smatra da postoje opasnosti u tumačenju studije koja pokazuje da povišene razine HDL-a ne znače nužno i korisno kardiovaskularno djelovanje. “To je pitanje statistike. Ako ste u potrazi za populacijom vrlo niske stope pojavnosti kardiovaskularnih slučajeva, za intervencijom bilo koje vrste koja bi pridonijela smanjenju rizika od daljnjeg razvoja spomenutih stanja, logično je da ćete u potpunosti zanemariti utjecaj bilo kojega drugog faktora. Ti su pacijenti već postigli takve niske razine LDL-a, tako da nema tog markera koji će uspjeti predvidjeti preostali niz mogućih stanja.”

Dodao da je da će uslijed zabrinutosti koju će čitatelji osjećati u svezi s dogovorenim stajalištem sigurno zanemariti činjenicu da su potrebni daljnji napori prije no što znanstvena zajednica uspije donijeti kvalificiranu odluku o tome ima li koristi od podizanja razine HDL-a ili ne. “Uz podgrupne analize, poput one prisutne ovdje, jednostavno je neizvedivo donositi takve procjene”, rekao je. Zapravo, prethodne studije kao što su Helsinki Heart Study i VA-HIT studija bile su uspješne u podizanju HDL-a i smanjenju kardiovaskularnih stanja koristeći gemfibrozil, no ovaj agens istodobno snižava i LDL. Osim toga, lijek nicacin pokazao se učinkovitim u povišenju HDL-a i smanjenju kardiovaskularnih smrtnosti u sklopu Coronary Drug Project Study. Ova se strategija nije mogla olako provesti u kliničkoj praksi zbog neugodnih nuspojava, osobito ispiranja. Nadamo se da će laropiprant, najnoviji inhibitor ispiranja puteva, premostiti ovo ograničenje.

Jasniji pokazatelj koristi od povišenog HDL-a, dodao je Atar, proizvod je aktualne faze III Heart Protection Study 2-Treatment of HDL to Reduce the Incidence of Vascular Events (HPS2-THRIVE) koja obuhvaća 25 000 pacijenata kako bi se istražilo može li kombinacija niacina/laropipranta dodatno smanjiti rizik od infarkta miokarda, moždanog udara i potrebe za revaskularizacijom u bolesnika već liječenih od niskog LDL-a.

Izvor: European Society of Cardiology

Tražili ste na google-u:

• jupiter studija (6)