Između 33 i 77 milijuna ljudi u Bangladešu bilo je izloženo arsenu u vodi za piće – katastrofa koju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naziva „najvećim masovnim trovanjem u povijesti“.

Nova studija objavljena u najnovijem izdanju medicinskog časopisa The Lancet daje najkompletniju i najdetaljniju sliku visokih stopa mortaliteta povezanih s ovim izlaganjem o arsenu do danas. Izlaganje je počelo s raširenom instalacijom cijevnih bunara diljem zemlje prije 30 godina – ta je mjera trebala kontrolirati širenje bolesti prenošene vodom. Među iznenađujućim otkrićima studije, koju je provodila skupina istraživača iz Mailman škole javnog zdravstva Sveučilišta Columbia, Opservatorija Zemlje Lamont – Doherty i sa Sveučilišta Chicago, predvođeni dr. Josephom Grazianom, sljedeći su:

• jedna od pet smrti u Bangladešu (čija je populacija 125 milijuna ljudi) povezana je s izloženošću vodom iz bunara s koncentracijom arsena većom od 10 mikrograma po litri
• izloženost arsenu povezana je s povećanom smrtnošću zbog bolesti srca i ostalih kroničnih bolesti dodanih poznatijim medicinskim posljedicama izlaganja arsenu: rane na koži, rak kože, bubrega i pluća
• porast od gotovo 70 posto u smrtnosti od bilo kojeg uzroka otkriven je među onima koji su bili izloženi najvišim koncentracijama arsena u vodi (150 do 864 mikrograma po litri). No istraživači su otkrili i efekt povezan s dozom koji uključuje povećanu smrtnost čak i kod relativno niskih razina izloženosti, uključujući i sigurnosni standard Bangladeša (50 mikrograma po litri) te standard koji je preporučila WHO (10 mikrograma po litri).

Studija izvlači rezultate iz pažljivo osmišljene, perspektivne, longitudinalne studije koja uključuje 12 tisuća ljudi u Bangladešu koja se pratila više od desetljeća. Kako bi se prikupilo podatke za Longitudinalnu studiju utjecaja arsena na zdravlje (HEALS), istraživači su prelazili tropski okoliš preko drvenih mostova radi razgovora sa 12 tisuća sudionika te kako bi od njih uzimali uzorke mokraće svake dvije godine. Pratili su se stil života i podaci o zdravlju, što je omogućilo istraživačima da kontroliraju i faktore kao što su pušenje, krvni tlak i indeks tjelesne mase. Kao dodatak, gotovo 6 tisuća bunara testirano je kako bi se utvrdile koncentracije arsena u izvoru vode koji koristi svaki sudionik.

U komentaru priloženom u istom izdanju The Lancet, Margaret P. Karagas iz Škole medicine Dartmouth opisuje nacrt studije kao „značajan napredak u odnosu na prethodne ekološke studije“. Masovno trovanje u Bangladešu bilo je rezultat dobronamjernih nastojanja agencija za pomoć i razvoj u 70-tim godinama 20. stoljeća, koje su izgradile 10 milijuna cijevnih bunara kako bi smanjile bolesti uzrokovane zaraženom vodom kao što su kolera i dizenterija, kako napominje dr. Graziano, profesor znanosti o okolišnom zdravlju u Školi Mailman. I dok su novi bunari smanjili izlaganje mikrobima koji uzrokuju ovakve bolesti, u isto vrijeme su davali vodu zaraženu arsenom, koja se prirodno javlja u regiji.

Međutim, arsen se može izbjeći kopanjem dubljih bunara – i takav pristup već osigurava sigurniju vodu za piće za otprilike 100 tisuća ljudi. Skupina iz Škole Mailman na Columbiji bila je predvodnik ovih nastojanja. „Potreba za globalnom reakcijom očita je situacija koja zadire daleko izvan granica Bangladeša“, kaže dr. Graziano. „Arsen u podzemnim vodama pogađa 140 milijuna ljudi u više zemalja, a naročito u Južnoj Aziji. Potrebna su usklađena nastojanja kako bi se omogućila sigurnost milijunima ljudi. Ulaganja do sad nisu bila proporcionalna veličini problema.“

Izvor: Columbia University`s Mailman School of Public Health

Tražili ste na google-u:

• arsen u vodi (7)
• arsen u vodi za piće (3)
• arsen i bolesti (1)
• bangladeš arsen koze (1)
• bangladeš klima (1)
• koristenje cijevnih bunara (1)
• közirak (1)
• odakle arsen u vodi (1)