Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Na rubu znanosti

Jesu li astronauti religiozni?

Iako astronauti nisu popularni kao nekoć kada je svemirska utrka bila na vrhuncu, informacijsko društvo u kojem živimo osigurava trenutno dijeljenje informacija iz svake sfere njihova života. Znamo koliko imaju godina, koji su im glazbeni afiniteti, koliko su teški, koliko imaju djece, kako peru zube.

No jeste li primijetili kako, svoj sili informacija unatoč, nitko od astronauta ne spominje svoju duhovnu stranu? A nije uvijek bilo tako.

Prvo pozivanje na religiju datira od 12. travnja 1961. godine. Tada je, naime, Jurij Gagarin ispisao povijest tako što je postao prvi čovjek u svemiru. Tijekom leta je navodno izjavio kako ne vidi nikakvih bogova, što se u ondašnjem SSSR-u često citiralo u medijima.

Gagarin je zapravo bio religiozan i nije rekao ništa vezano za religiju tijekom, a niti poslije leta. Čak je nedugo nakon leta krstio kćer u crkvi, a spomenutu izjavu rekao je Nikita Hruščov, potpirujući anticrkveni stav sovjetskih vlasti, koje nisu trpjele nikakvih religija na svome tlu.

Još jedan slučaj dogodio se tri dana pred lansiranje prvoga Voshoda: kompletna prva posada misije otjerana je s lansirne rampe i zamijenjena drugom jer je otkriveno kako je majka jednoga kozmonauta – Židovka. Antisemiti u Centralnom komitetu Komunističke partije bili su izvan sebe od bijesa.

Pravoslavni svećenik daje blagoslov raketi Sojuz (Credit: Wikipedia)
Pravoslavni svećenik daje blagoslov raketi Sojuz (Credit: Wikipedia)

Daljnjih izleta s vjerom u SSSR-u nije bilo. Nitko nije bio voljan riskirati karijeru – možda čak i glavu – zbog svojih vjerskih stavova. Doduše, znalo se kako Sergej Koroljev, alfa i omega sovjetskog svemirskog programa, pohađa crkvu i često prima pričest, ali hej, to je Sergej Koroljev. Bez nekih se ljudi ne može.

Za razliku od svojih sovjetskih kolega, američki astronauti nisu imali nikakvih zabrana u prakticiranju vjere. Na raspolaganju su mali čak i svećenike, zaposlene pri NASA-i kako bi ispunili duhovne potrebe svemirskih putnika.

Vjerskoj slobodi unatoč, o istoj nije bilo puno govora tijekom misija Mercury i Gemini, prva dva američka svemirska programa. Znalo se da su neki astronauti duboko religiozni – Edward White, primjerice – no u žustrim danima svemirske utrke ta tema nije bila u prvom planu.

Prvi istinski prelazak granice svemira religija je doživjela za Božić 1968. godine. Tada je, naime, Apollo 8 kao prvi svemirski brod s posadom pristigao u lunarnu orbitu. Posadu su činili katolik (Anders) i dva protestanta (Borman i Lovell), pa su smatrali prigodnim da jedan od najznačajnijih događaja u povijesti obilježe u božićnom duhu: pročitali su nekoliko redaka Knjige postanka s početka Biblije, zaželivši svim stanovnicima Zemlje sretan Božić.

Povratak Apolla 8 na Zemlju donio je svojevrsni antiklimaks, jer se NASA našla pod tužbom jedne ateistice, koja je smatrala neprimjerenim miješanje religije i deklarirano sekularne države.

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici otvoreno se slave vjerski obredi (Credit: NASA)
Na Međunarodnoj svemirskoj stanici otvoreno se slave vjerski obredi (Credit: NASA)

Prva misija na lunarnu površinu ujedno je bila i prva tijekom koje se prakticirao vjerski obred na drugom nebeskom tijelu. Buzz Aldrin je u to doba bio aktivni član prezbiterijanske crkve, pa je sa sobom ponio kalež i hostiju. Po slijetanju na Mjesec pričestio se i pomolio, no zbog događanja nakon misije Apollo 8 cijeli je slučaj ostao godinama skriven od javnosti. Zanimljivo, Anders (Apollo 8) i Aldrin (Apollo 11) danas otvoreno kažu kako ih je iskustvo svemirskog leta u toj mjeri promijenilo da se danas osjećaju ateistima.

Sljedeće lunarne misije također su imale religijskih obilježja: na Mjesec je u više navrata nošena Biblija, a James Irwin, član misije Apollo 15, nakon povratka s Mjeseca osnovao je crkvenu organizaciju “High Flight Foundation” i u više navrata vodio ekspedicije koje su po planini Ararat tražile Noinu arku. Kao što je slučaj sa Aldrinovom pričešću, niti jedan gore navedeni slučaj nije dospio u javnost.

NASA je znatno popustila svoj stav u eri Space Shuttlea, pa je jednom prilikom papa Benedikt XVI razgovarao s posadom raketoplana Endeavour.

Danas astronauti, odnosno onaj dio astronautskog korpusa koji je religiozan – otvoreno slave vjerske blagdane u svemiru. Međunarodna svemirska stanica postala je pravo poprište susreta ljudi različitih kultura i religija, pa su ondje svoju vjeru prakticirali pripadnici više kršćanskih crkvi, kao i nekolicina muslimana.

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...