Kemija mora povezana s klimatskim promjenama
Kemija

Kemija mora povezana s klimatskim promjenama

gorje Zagros

Najveći dio krivnje za klimatske promjene  pripisuje se ljudima, a malo se pozornosti obraća na doprinos prirodnih sila. Znanstvenici s kanadskog Sveučilišta u Torontu i američkog sveučilišta University of California Santa Cruz rasvijetlili su jedan od potencijalnih uzroka trenda hlađenja u zadnjih 45 milijuna godina, koji je posve povezan s kemijom svjetskih oceana.

“Kemija mora odlikuje se dugim fazama stabilnosti koje se prekidaju kratkim intervalima brzih promjena”, kaže profesor Ulrich
Wortmann i koautor Adina Paytan s Instituta pomorskih znanosti na University of California Santa Cruz upućuju na sudar između Indije i Euroazije prije otprilike 50 milijuna godina kao jedan od primjera intervala brzih promjena. Ovaj sudar je olakšao raspad najobuhvatnijeg pojasa gipsa topivog u vodi na Zemlji, koji se proteže od Omana preko Pakistana do duboko u zapadnoj Indiji – ostaci koji se dobro vide u planinama Zagros.Wortmann na Odsjeku za geoznanosti na Sveučilištu u Torontu, glavni autor studije objavljene u časopisu Science. “Uspostavili smo novi teoretski okvir koji nam pomaže da bolje interpretiramo evolucijske trendove i klimatske promjene tijekom dugog vremenskog razdoblja. Studija se fokusira na posljednjih 130 milijuna godina, no slične interakcije vjerojatno su se događale tijekom proteklih 500 milijuna godina.”

Autori sugeriraju da će raspad ili stvaranje takvih velikih ležišta gipsa promijeniti sadržaj sulfata u oceanima i da će to utjecati na količinu sulfata u aerosolima u atmosferi, a time i na klimu. “Prema našim izračunima,  razdoblja visokih koncentracija sulfata u morskoj vodi koreliraju s globalnim hlađenjem, a razdoblja niske koncentracije odgovaraju razdobljima zagrijavanja”, kaže Paytan.

“Kada su se Indija i Euroazija sudarile, to je uzrokovalo raspad starih naslaga soli, što je rezultiralo drastičnim promjenama u kemiji mora”, nastavlja Paytan. “To je možda dovelo do propasti epohe eocena, najtoplijeg razdoblja kenozoika, i prijelaza od toplog prema ledenom dobu, što je u početku kulminiralo brzim širenjem pokrova antarktičkog leda.”

Gorje ZagrosIstraživači su kombinirali podatke o sadržaju sulfata u morskoj vodi u prošlosti, koje je 2004. godine prikupila Paytan, s nedavnim Wortmannovim otkrićem o snažnoj vezi između koncentracije sulfata u moru i kruženja ugljika i fosfora u prirodi. Znanstvenici su uspjeli objasniti rekordne razine izotopa sulfata u moru kao rezultat velikih promjena u akumulaciji i trošenju gipsa koji je mineralni oblik hidratiziranog kalcij sulfata.

“Iako je već dugo poznato da se ležišta gipsa mogu brzo formirati i isto tako brzo uništiti, previđalo se djelovanje tih procesa na kemiju mora”, kaže Wortmann. “Ova ideja predstavlja pomak u paradigmi našeg razumijevanja o tome kako se kemija oceana mijenja tijekom vremena i koliko su te promjene povezane s klimom.”

7 komentara

7 Comments

  1. Srpanj 27, 2012 at 10:30 pm

    a 200tinjak atomskih bomba u ionosferu da “vide šta će bit”? fuck the military i onih par luđaka na vrhu…

  2. Srpanj 28, 2012 at 5:13 am

    Ne znam čemu čuđenje. Priroda se na ovaj ili onaj način mora obaniti od čovjeka. Prirodna selekcija zbog održavanja ravnoteže. Pa ti vidi !

  3. Srpanj 28, 2012 at 6:10 am

    Pa ako je čovjek taj koji je poremetio prirodnu ravnotežu onda je normalno da mu se krivnja i pripisuje,,prirodnih sila je bilo i bit će,,a čovjek je taj koji proizvodi i gradi neprirodno,a na sili da to “uništi” i da na takvim mjestima nastane priroda..ljudi, sami smo si krivi..

  4. Srpanj 28, 2012 at 8:35 am

    …ma, Zemlja ima svoj “đir”, a ljudi će se prilagoditi ili neće….

  5. Srpanj 28, 2012 at 12:50 pm

    bravo, to je upravo propušteni faktor!

  6. Srpanj 30, 2012 at 2:28 am

    ja ne znam kako je svima sasvim normalno da treba biti jedinstven s prirodom, pa kaj se ne veselite prilikom potresa i tornada, priroda vas zaista voli, prijatelji moji priroda je kurva koju treba kastrirati da malo smiri svoje hormone

    • Kolovoz 3, 2012 at 3:34 pm

      daj nam reci di to priroda pisa pa ce mo rijesit i kastraciju

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Popularno

Vrh
$(".comment-click-21009030").on("click", function(){ $(".com-click-id-21009030").show(); $(".disqus-thread-21009030").show(); $(".com-but-21009030").hide(); }); // Infinite Scroll $('.infinite-content').infinitescroll({ navSelector: ".nav-links", nextSelector: ".nav-links a:first", itemSelector: ".infinite-post", loading: { msgText: "Loading more posts...", finishedMsg: "Sorry, no more posts" }, errorCallback: function(){ $(".inf-more-but").css("display", "none") } }); $(window).unbind('.infscr'); $(".inf-more-but").click(function(){ $('.infinite-content').infinitescroll('retrieve'); return false; }); $(window).load(function(){ if ($('.nav-links a').length) { $('.inf-more-but').css('display','inline-block'); } else { $('.inf-more-but').css('display','none'); } }); $(window).load(function() { // The slider being synced must be initialized first $('.post-gallery-bot').flexslider({ animation: "slide", controlNav: false, animationLoop: true, slideshow: false, itemWidth: 80, itemMargin: 10, asNavFor: '.post-gallery-top' }); $('.post-gallery-top').flexslider({ animation: "fade", controlNav: false, animationLoop: true, slideshow: false, prevText: "<", nextText: ">", sync: ".post-gallery-bot" }); }); });
Advertisment ad adsense adlogger