Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Na koji način tonemo u san?

Padanje u san je rutina, ali i mističan proces. Što se više fokusiramo na to, manje je vjerojatno da će se i dogoditi, baš poput gledanja u 3D plakat. Promatranjem samo odmiče dalje, a najbolji mu je pristup s daškom nezainteresiranosti; pa, iako većina nas zaspi skoro svaku noć, ne možemo reći na koji način to činimo.

Čak se i neuroznanstvenici još uvijek trude shvatiti mehanizam kojeg mozak koristi kako bi se prebacio iz stanja budnosti do nesvjesnog spavanja, ali istraživanje otkriva da je prijelaz postepeniji i burniji od okretanja prekidača za svijetlo.

Prema nedavnom radu neuroznanstvenika na Washingtonskom sveučilištu u St. Louisu, za vrijeme procesa faze prije spavanja – perioda kada se nalazite u krevetu sa isključenim svjetlima i zatvorenim očima, polako „otpuštajući“  kušnje dnevnih nevolja –vaši se moždani valovi  izlažu onome što se naziva alfa aktivnost, uobičajeno vezano s tihom budnošću.

„To je period kada se mozak progresivno odvaja od vanjskog svijeta,“ napisali su Linda Larson-Prior i njezini kolege 2011. god. u izvještaju. „Subjekti pomalo osciliraju između opažanja vanjskih i unutarnjih misli, dok je većina unutarnjih misli autobiografske ili samoreferentne prirode.“

Zatim, u jednom ključnom trenutku, ulazite u prijelaznu fazu sna, poznatu kao faza 1. Moždani valovi usporavaju, prebacujući se na oblik poznat kao theta-pojasno djelovanje, ali su još uvijek isprekidani  kratkim praskovima alfa aktivnosti. Ova vam „štucavica“ daje osjećaj da ste još uvijek budni , kaže Scott Campbell, direktor Laboratorija za ljudsku kronobiologiju s Medicinskog fakulteta Weill Cornell, navodeći  kao orijentir istraživanje provedeno 1960-ih godina. „Istraživači su od sudionika tražili buđenjeiz različitih faza sna svaki puta kada su smatrali da će zaspati. Samo je 10 % onih probuđenih iz faze 1 reklo da su bili zaspali.“

Pomislite na to šta se dešava kada zadrijemate dok gledate film: Neko vrijeme se  sjećate se fragmenata i komadića prije nego zaspite u potpunosti.  Ovi vam izvadci – pokupljeni za vrijeme kratkih rafala alfa-pojasnih aktivnosti u vašem mozgu – daju osjećaj da ste budni, iako ste u stvari na debelom putu u zemlju snova.

Dalje se vaš mozak prebacuje na fazu 2, početak „istinskog“ ne-REM (brzog pokreta očiju – rapid eye movement) sna, kada ovi rafali alfa aktivnosti izumiru. Svi se neuroznanstvenici slažu da je ova faza u stvari san, iako vi to možda još uvijek ne znate. U ovom istom uzbudljivom  istraživanju sna iz 1960-ih godina, „oko 60 % ljudi je vjerovalo da su bili zaspali kada su probuđeni iz faze 2,“ rekao je Campbell za Life’s Little Mysteries. Ostalih 40 % bi vam rekli da još nisu bili zaspali.

Ovo ima smisla u svijetlu istraživanja iz 2010. god. kojeg su proveli neuroznanstvenici s Tajvana. Pokazali su da je faza 2 povezana s daljnjim redukcijama u percipiranju vanjske stimulacije. Iako smo zaspali, još uvijek možemo čuti pokoju riječ dijaloga iz tog filma, dok postepeno ono blijedi.

Nadalje ulazimo u sporovalno spavanje (također poznato kao duboki san, delta-pojasna aktivnost, ili faze 3 i 4), i naposlijetku, doživljavamo REM san – fazu kada sanjamo. Dok je teško percipirati  faze 1 i 2, 90 % ljudi prepoznaje da su  definitivno zaspali nakon što su probuđeni  poslije ulaska u faze 3 ili 4. To znači da smo dovršili prijelaz. Od tog trena nadalje, ostatak noći provodimo kružeći između ne-REM faza 2, 3 i 4 i REM sna.

Početak sna zaista mrzi pažnju. „Većina ljudi, što se više trudi zaspati, imaju manje uspjeha u tome,“ rekao je Campbell. „Jedan dramatičan primjer ovoga je nesanica zbog pokretanja sna (sleep onset insomnia – SOI). Osobe koje pate od SOI-a su često zabrinute zbog posljedica nespavanja (na primjer, iscrpljenosti narednog dana), pa se održavaju budnima dok su opsjednuti tonjenjem u san.“

Naravno, nije samo razmišljanje o tonjenju u san ono što nas održava budnima; opsesija bilo čime će vjerojatno smetati. Campbell je rekao, „Zbog toga ‘brojanje ovaca’ ili razmišljanje o ničemu, uz malu količinu emocija, može pomoći u pokretanju procesa sna.“

Izvor: Lifes Little Mysteries // Prijevod: Barbara Arbanas-Kovačević (Matrix World)

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...