Društvene znanosti

Nestaje granica između privatnog i poslovnog života

By

on


Službeno radno vrijeme današnjih zaposlenika je od 9 – 17. No, prema istraživanju kompanije Mozy prosječni zaposlenik posvećuje svojem poslu vrijeme od 7:17 do 19:02 svakog radnog dana.

Iako službeno radno vrijeme i dalje traje uobičajenih osam sati, mnogi radnici prisiljeni su posvetiti se svojim poslovnim obavezama znatno dulje. Istraživanje je pokazalo da se tipični zaposlenik  mentalno uključuje u poslovne obaveze neposredno nakon buđenja, prije nego li napusti svoj dom, a isključuje se tek putem prema kući.

Zaposlenici su danas uz mobitel i prijenosno računalo s internetskom vezom u mogućnosti rješavati poslovne zadaće na putu prema svom radnom mjestu ili povratku s njega, ali i od kuće.

Povećani broj službenih mobitela omogućio je čelnicima da mogu kontaktirati zaposlenike i izvan radnog vremena. Tako jedna trećina zaposlenika provjerava poslovne e-mailove ujutro prije početka službenog radnog vremena već nakon 7 sati, da bi uspjela zadovoljiti visoka poslovna očekivanja. U ured stižu oko 8:30 i napuštaju ga oko 17:30. Međutim, sve do 19 sati  i dalje odgovaraju na poslovne pozive.

Ispitivanje je provela tvrtka Mozy među rukovodećim ljudima i zaposlenicima u Ujedinjenom kraljevstvu, SAD-u, Irskoj, Francuskoj i Njemačkoj.

Pokazano je da Britanci prednjače u količini slobodnog vremena koje žrtvuju poslovnim obavezama, a za njima slijede Amerikanci, Francuzi, Nijemci i Irci.

Na posao stižu oko 8:18, a napuštaju ga oko 17:48 te još oko dva sata po potrebi izvršavaju poslovne zadaće.

Međutim, istraživanje je pokazalo da postoji i druga strana medalje. Tako zaposlenici, tijekom boravka u uredu, smatraju normalnim obavljanje niza aktivnosti nevezanih uz posao, navodi Mozy.

Zaposlenici smatraju normalnim prati zube u uredu, ako su to propustili učiniti kod kuće, kupovati preko interneta, tuširati se u uredu nakon vježbanja u teretani. Iznenađuje tolerantni odnos čelnika na kašnjenje zaposlenika. Prosječni menadžer uglavnom je tolerirao kašnjenja zaposlenika od 37 minuta nakon početka radnog vremena.

To su nadoknađivali većim zahtjevima tijekom, ali i nakon radnog vremena. Jedan od deset čelnika smatrao je normalnim nazvati zaposlenika do 22 sata. Britanski čelnici su nešto suzdržaniji pa drže prihvatljivim nazivati zaposlenika do 19:31.

Provedeno istraživanje pokazuje da je razgraničenje između poslovnog i privatnog života sve slabije jer se oba aspekta života sve više isprepliću.

Sviđa ti se članak?

Autor Hobbes

Preporučeno

2 Comments

  1. Božidar Nadaždin

    Srpanj 2, 2012 na 12:09 pm

    don´t like

  2. Zlatko Mance

    Srpanj 2, 2012 na 1:25 pm

    Poslodavci uspijeli u naumu. Što će šljakeru privtni život, on sam treba raditi i crči radeči to mu je svrha života. On mora raditi dan i noć da bi bogataši mogli uživati u životu dan i noć.

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>