Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Novi dokaz da mozak “uči” i prije rođenja

photo credit: Laurent Jégou via Flickr, CC BY-ND 2.0
photo credit: Laurent Jégou via Flickr, CC BY-ND 2.0

photo credit: Laurent Jégou via Flickr, CC BY-ND 2.0

Znanstvenici su pronašli novi dokaz o nevjerojatnoj prilagodljivosti i fleksibilnosti mozga. Naime, čak i mozak nerođenog djeteta na neki način “uči” dok je dijete još u majčinom trbuhu.

Istraživače je zanimalo hoće li se dijete, koje je dano u posvajanje u ranoj dobi i k tome u drugu jezičnu kulturu, uopće sjećati “prvog” – materinskog jezika. Prema podacima iz istraživanja, bebe se upoznaju s uzorcima zvuka – koji su povezani s određenim jezicima, još dok su u majčinoj utrobi. Glavno pitanje je što se događa s tim neurološkim putevima kad je novorođenče posvojeno u obitelj koja govori drugim jezicima, te više nije izloženo svom “prvom” jeziku.

Novo istraživanje nam pokazuje da se nesvjestan mozak još uvijek “sjeća” tog prvog jezika kojem je bio izložen tijekom trudnoće i godinama kasnije. Istraživanje je provela Lara Pierce sa Sveučilišta McGill u Montrealu, a objavljeno je u znanstvenom časopisu “Proceedings in National Academy of Science”.

Uzorak istraživanja se sastojao od 48 djevojčica u starosti od 9 do 17 godina, koje su bile podijeljene u tri grupe. U prvoj su grupi bile djevojčice koje govore samo francuski, u drugoj djevojčice koje su posvojene iz Kine kao novorođenčad, ali govore jedino francuski i nisu bile izlagane kineskom jeziku, a u trećoj su bile djevojčice koje su tečno govorile i francuski i kineski od rođenja.

098383098

“Mozak novorođenčeta formira prikaze jezičnih zvukova, no ovim se istraživanjem željelo provjeriti zadržava li mozak te prikaze i kasnije u životu, iako ta osoba više nije izložena tom jeziku,” objašnjava Pierce.

Svaka skupina je podvrgnuta magnetskoj rezonanci (MRI), pomoću koje su znanstvenici mogli vidjeti koji su dijelovi mozga bili aktivirani kad su sudionice bile izložene zvukovima kineskoga jezika.

Iznenađujuće, grupa koja je bila posvojena i nije govorila svoj “prvi jezik” pokazala je iste uzorke kao što su bili i uzorci  iz dvojezične grupe. Ovo nam pokazuje da iako posvojeno dijete dotad možda nije čulo ni riječ kineskoga više od 12. godina, mozak je odmah prepoznao uzorak zvuka kao nešto – jezični važno. Grupa koja je bila izložena samo francuskim od rođenja nije prepoznala te zvukove na način na koji se to dogodilo u druge dvije grupe.

“Zapanjio nas je da je uzorak aktivnosti mozga posvojenih djevojčica koje nikad nisu bile izložene kineskom jeziku nakon posvojenja jednak uzorku aktivnosti onih djevojčica koje su bile izložene kineskom jeziku od rođenja, te ga fluentno govore. Neurološki prikaz koji nam izlaže ovaj uzorak može se steći samo prvih mjeseci života,” nastavlja Pierce. “Ovaj se uzorak potpuno razlikuje od grupe djevojčica koje su govorile samo francuski.”

Rezultati nam govore da ne samo da je mladi mozak nevjerojatno podatan za uočavanje i pamćenje uzoraka i zvukova jezika čim se čini da su se ti kanali očuvali tijekom svih tih godina. Daljnje postojanje tih neuroloških puteva postavlja mnogo, mnogo pitanja s različitim implikacijama, Moguće je da će taj uzorak raspoznavanja nesvjesno utjecati na procesuiranje drugih informacija u mozgu.

Znanstvenici su također znatiželjni može li to imati kakvog utjecaja na ponovnu sposobnost učenja tog “izgubljenog” jezika, i ako da, može li tako funkcionirati i drugi oblici informacija. Ovo bi se otkriće moglo koristiti kao način da se pomognu razviti mozgovi novorođenčeta i pripremiti ih za određene vještine koje će im zatrebati nakon nekoliko godina.

Izvor: IFLScience

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...