Energija i gorivo

Ovo bi moglo razveseliti i ekologe i vozače

By

on


Na svim tržnicama se gomila biološki otpad: trulo voće i povrće koje je čak problem uništiti. U Stuttgartu radi probni pogon koji biološki otpad pretvara u dragocjeno gorivo za automobile – u plin i dizel. U doba visokih cijena nafte, riječ je o vrlo interesantnom istraživanju.


Takozvani bioplin, metan koji nastaje fermentacijom biološke mase, već je odavno poznat kao dragocjen izvor energije. Do sad su takvi mini-pogoni bioplina uglavnom nastajali na velikim poljoprivrednim dobrima, ali znanstvenici instituta za primijenjenu znanost Frauenhofer, odjela za biotehnologiju iz Stuttgarta, odlučili su se pozabaviti i otpadom tamošnje veletržnice.

Od početka ove godine radi pogon koji prerađuje otpad koji se stvara na svakoj ‘zelenoj’ tržnici, voće i povrće koje je trulo i koje je do sad bio problem za gradski otpad. Jer takav otpad u pravilu ima previše vode u sebi, što znači da ga se ne može samo tako staviti u spalionice smeća. Ali upravo taj nedostatak je i golema prednost.

”Otpad sadrži mnogo vode i malo celuloze, što znači da je idealan za proces vrenja. Štoviše, nije samo poželjan otpad sa tržnice, dobro služi i otpad iz kantina i restorana”, rekla je Ursula Schließmann iz ovog projekta.

No znanstvenici su u veletržnici Stuttgarta imali još jedan problem – otpad nikad nije isti. Ponekad ostane gomila trule salate, ponekad je to pošiljka limuna koji više nije za konzumaciju. A to znači da je onda i smjesa veoma kisela, što se nipošto ne dopada glavnim junacima ovog procesa: mikroorganizmima koji razgrađuju hranu u metan. To je bio najveći problem. Sustav upravljanja koji će točno dozirati različite vrste otpada kako bi mikroorganizmi imali uvijek slični okoliš, objašnjava znanstvenica.

Njemačka vlada pomogla projekt sa šest milijuna eura

Rezultat je – plin koji već za nekoliko dana može biti korišten kao gorivo za automobile. Ali i smjesa koja ostane nakon procesa fermentacije je još uvijek bogata dušikom i fosforom i tim ostatkom se onda bave drugi junaci ove pretvorbe otpada u dragocjeno gorivo – posebne alge koje su sposobne tu tekućinu pretvoriti u nadomjestak za ulje dizel-motora. U trećem postupku se prerađuje i mulj koji ostane nakon svega toga, opet u metan. Nakon toga, od čitavog brda trulog voća i povrća više ne ostane ništa – osim širokog osmjeha vozača automobila.

Stuttgartom već voze prva vozila koja se pokreću iz ovog probnog pogona projekta nazvanog Etamax. Njega je pomogla i njemačka vlada sa šest milijuna eura, ali su gotovo svi uvjereni kako je to dobro potrošen novac. Jer najveći problem – i povod opravdanim kritikama dosadašnjeg ‘bio’-goriva je bila činjenica da se hrana uistinu pretvarala u gorivo. Drugim riječima, dilema je glasila, hoće li netko pojesti kukuruz, ili će on biti pretvoren u gorivo i biti utočen u spremnik automobila, piše Deutsche Welle.

Kod ovog projekta je riječ o preradi otpada koji se više ne može koristiti za hranu. I iz udruge za zaštitu okoliša upozoravaju kako bi prvenstveni cilj zapravo trebao biti smanjivanje količine bačene hrane. Isto tako, upozoravaju kako niti ovo biološko gorivo ne smije biti isprika da se prestane štedjeti i da okončaju napori oko proizvodnje automobila koji će trošiti manje goriva.

Danas

Sviđa ti se članak?

Autor ghost

9 Comments

  1. Sandra Šoše

    Ožujak 12, 2012 na 8:56 pm

    daj Bože!

  2. Ružica Ivanković

    Ožujak 12, 2012 na 8:58 pm

    to je u Njemačkoj…. do nas ne će stići :))

  3. Ivan Martinović

    Ožujak 12, 2012 na 8:59 pm

    dobra ideja napokon ako uspje se provuć koristi ćemo patent iz filma povratak u budućnost , umjesto atoma nuklerake otpad voća i povrća te raznog pića

  4. Ana Marija Grgurović

    Ožujak 12, 2012 na 9:01 pm

    dok dođe do nas vani će se već početi teleportirati

  5. Riad Salkanović

    Ožujak 12, 2012 na 9:02 pm

    neće*

  6. Mirko Kuric

    Ožujak 12, 2012 na 9:28 pm

    proizvodnju bioplina te pretvaranje istog u el. energiju vlada potiće.proizvođači prodaju hep-u kunu kilowolt ,dok proizvođače el.energije pomoču solarnih čelija potiče sa ca.ca.četiri kune kilovolt ili kilowat?

  7. Svjetlana Omičević

    Ožujak 13, 2012 na 6:53 am

    Molim mlade znastvenike da podrže akciju Zelena čistka;)divlje deponije smeća;)

  8. Igor

    Ožujak 13, 2012 na 8:04 am

    Zanima me kolika je količina otpada potrebna za jedan spremnik i koliko dana treba za preradu. U tekstu se spominje “za nekoliko dana”, nekako mi se čini prebrzo.

  9. Luka Mandic

    Ožujak 13, 2012 na 12:59 pm

    wepa ovo je opako samo sam siguran da to nasa hrvatska nikad nece uvest jer politicari i drzava ima pre veliku zaradu od fodilnog goriva

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>