Oboljenja i poremećaji

Sklonost prejedanju zajednička ljudima i životinjama

By

on


Širom svijeta liječnici se suočavaju s epidemijom debljine, koja zbog ozbiljnosti zdravstvenih problema koje donosi ljudima traži poduzimanje hitrih i učinkovitih mjera. U potrazi za razlozima  unosa pretjerane količine hrane te radi boljeg razumijevanja ove pojave uspoređivan je odnos prema hrani kod domaćih i divljih životinja te ljudi.

I životinje će, baš kao i ljudi, jesti neumjereno ako hrane ima u izobilju. Zato su naši kućni ljubimci psi, ribice, kornjače i ptice često predebeli. U krajnjim slučajevima tražimo  intervenciju veterinara, koji će posegnuti za lijekovima koji smanjuju apetit. Kod pasa se može primijeniti liposukcija kada pretjerana težina ugrožava zdravlje kralježnice i kukova. Mačke se stavljaju na posebnu visokoproteinsku dijetu s malo ugljikovodika, sličnu Atkinsonovoj dijeti za ljude.

Prekomjerna težina kućnim ljubimcima, baš kao i ljudima, donosi oboljenja poput šećerne bolesti, bolesti srca i krvnih žila, poremećenu funkciju mišića i skeleta, netoleranciju glukoze, neke vrste karcinoma i povišeni krvni tlak.

I mnoge divlje životinje iz američkih i europskih zooloških vrtova su predebele.

No i neke od životinjskih vrsta u divljini povećale su tjelesnu težinu unatrag 40 godina. To je ustanovljeno za marmote u planinama Kolorada, štakore u sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Država i plave kitove u vodama Kalifornije.

Donedavna je smatrano da se divlje životinje ne prejedaju.  Stvarnost je, međutim, potpuno drugačija. Kada se nađu u prilici, mnoge životinje u prirodi poput riba, reptila, ptica i sisavaca pojest će znatno veće količine hrane, navodi Mark Edwards, stručnjak za prehranu životinja. Obilje i dostupnost hrane, prava napast za ljude na dijeti, jednako djeluju i na divlje životinje.

Domaće životinje poput pasa, mačaka, ovaca, konja, svinja i peradi, u obilju će hrane pojesti devet do dvanaest obroka dnevno.

Ljudima s prekomjernom težinom liječnik obično savjetuje promjenu životnih navika. Sličan savjet daju i nutricionisti smišljajući nove dijete. Njihova zajednička poruka glasi: jedi manje, vježbaj više, učvrsti svoju volju. Osobe koje bi trebale smanjiti tjelesnu težinu rijetko se uspijevaju držati navedenih uputa.

Veterinari suočeni s pojavom debljanja neke životinjske vrste pripisuju je promjenama u životnom okruženju.

Uz obilje hrane i neki drugi čimbenici iz okoliša dovode do povećanja težine divljih životinja. Dugotrajnija izloženost svjetlosti, kako umjetnoj tako i prirodnoj, potiče nakupljanje masnoća u životinja. Promjena vrste bakterija u probavnom sustavu može dovesti do boljeg korištenja hrane i tako pridonijeti debljanju.

Težina divljih životinja je promjenljiva i ovisi o dostupnosti hrane. U periodima s obiljem hrane ona raste, dok se u periodu oskudice smanjuje.

Zanimljivo je da raspoloženje životinje utječe na tjelesnu težinu. Poput nas, anksiozne životinje imaju manju potrebu za hranom. Blizina predatora smanjuje apetit moguće žrtve.

Životinje se prežderavaju. One sakrivaju i gomilaju hranu. One jedu kriomice i noću. Ove iste tipove ponašanja, ako ih uoče kod ljudi, psiholozi će proglasiti poremećajima u prehrani.

Stručnjaci za život u divljini navedene pojave smatraju korisnim strategijama, koje pojačavaju sposobnost preživljavanja.

Da bi došle do hrane divlje životinje moraju uložiti znatnu energiju. U potrazi za njom one moraju trčati, kopati, uložiti sve svoje sposobnosti. Hrana stiže kao nagrada za uspješno obavljen posao.

Ljudi koji žive u razvijenom svijetu, baš kao i njihovi kućni ljubimci ili životinje u zoološkom vrtu, ne moraju brinuti kako će doći do svog sljedećeg obroka.

Hranu im proizvode drugi, nude je u primamljivom pakiranju, pripremaju je u restoranima. Da bi došli do obroka ne moraju uložiti gotovo nikakav fizički napor. Nema izmjenjivanja perioda obilja i oskudice.

Želja za hranom je duboko usađena kao i uzbuđenje pri uživanju u njoj. Iz toga proizlazi naša opsjednutost hranom i neumjerenost u jelu. Obilje i laka dostupnost hrane dodatno potiču našu želju.

Sviđa ti se članak?

Autor Hobbes

Preporučeno

4 Comments

  1. Romano Roma Čomić

    Srpanj 6, 2012 na 6:13 pm

    evo taman se preždero, nemogu o sebi

  2. Renata Capponi

    Srpanj 6, 2012 na 6:40 pm

    Tzv prejedanje.

  3. Dragana Micanovic

    Srpanj 6, 2012 na 6:43 pm

    Ipak mislim da je pas kog vidimo na slici “lutalica”, i koliko sam ja čula oni nisu “prežderani”, nego im se daju neke vakcine, ili nešto slično (ne sjećam se tačno o čemu je riječ) kako se ne bi razmnožavali i to ovako utiče na njih…

  4. Željko Dragojević

    Srpanj 7, 2012 na 5:54 pm

    Znači ja sam obična prežderana životinja. Krasno :)

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>