Snimljena prva fotografija sjene jednog atoma

Sviđa ti se članak?

Tim istraživača sa Sveučilišta Griffith uspio je, po prvi put, snimiti sjenu jednog jedinog atoma.

“Dosegnuli smo krajnju granicu u mikroskopiji; nemoguće je vidjeti bilo što manje od atoma koristeći vidljivu svjetlost”, rekao je profesor Dave Kielpinski sa Sveučilišnog centra Griffith za kvantnu dinamiku u Brisbaneu u Australiji.

“Htjeli smo istražiti kako nekoliko atoma stvara sjenu, a uspostavilo se da je dovoljan samo jedan”, rekao je profesor Kielpinski.

Rad objavljen u Nature Communications pod naslovom Absorption imaging of a single atom rezultat je petogodišnjeg rada istraživačkog tima pod rukovodstvom Kielpinskog i Streeda.

Najveće je postignuće Sveučilišta Griffith mikroskop ekstremno velike rezolucije, koji stvara dovoljno tamnu sjenu da bude vidljiva.

Zadržavanje atoma mirnim dovoljno dugo da se snimi njegova fotografija, iako zvuči nevjerojatno samo po sebi, nije nova tehnologija; atom je izoliran u svojoj komorici i zadržavan u praznom prostoru električnom silom.

Profesor Kielpinski sa suradnicima zarobio je jedan ion atoma elementa iterbija i izložio ga određenoj frekvenciji svjetlosti. Pod tim svjetlom sjena atoma bačena je na detektor te je tada bilo moguće snimiti fotografiju digitalnom kamerom.

“Koristeći mikroskop vrlo visoke rezolucije bili smo u mogućnosti  usmjeriti sliku na vrlo malo područje, manje nego je to ikada do sad postignuto, kreirajući tako tamniju sliku koju je lakše vidjeti”, rekao je profesor Kielpinski.

Preciznost dobivena u ovom procesu gotovo je nevjerojatna.

“Ako promijenimo frekvenciju svjetlosti kojom osvjetljavamo atom za samo djelić milijarde, slika više nije vidljiva”, rekao je profesor Kielpinski.

Član istraživačkog tima, dr. Erik Streed, rekao je kako su dostignuća u ovom istraživanju mnogo veća nego što se možda čini. ”Ovakav eksperiment pomaže u našem razumijevanju atomske fizike i može biti koristan u kvantnom računarstvu”, rekao je Streed. Postoji potencijal i u istraživanju u polju biomikroskopije.

“Zato što znamo koliko jedan atom mora biti taman, odnosno koliko svjetlosti mora apsorbirati kako bi se formirala sjena, znamo je li mikroskop dovoljno kontrastan.”

“Ovo je vrlo važno ukoliko se promatraju vrlo mali i osjetljivi biološki uzorci poput DNA gdje prevelika izloženost UV svjetlosti ili X-zrakama može naštetiti materijalu.”

“Sada možemo predvidjeti koliko je svjetlosti potrebno da bi se promatrali procesi unutar stanice, pod optimalnim mikroskopskim uvjetima, a da ne prijeđemo dozvoljeni prag i uništimo ih.”

Ovo istraživanje može navesti biologe da gledaju na pojedine stvari iz drugačije perspektive.

“Na kraju, samo malo svjetlosti može biti dovoljno da se posao obavi do kraja.”

 

Izvor: Science Daily

Zanimljivo na webu:


5 komentara na ovaj članak
  1. Ljepo je čuti o mnogim dostignućima fizike ali se kao obićan strojarski tehnićar nešto slabije razumijem u dostignuća quantne fizike ,ipak je moje znanstveno podrućje brodostrojarstvo.Hvala.

Odgovori

exascan
3D skeneri – tehnologija i princip rada
night-sky-conjunction-jupiter-venus-france_50031_600x450
Dobar razlog za ustajanje u zoru