Geografija i geologija

Sumnje u Grenland kao termometar prošlosti

on

Pretjerano zastupljena teorija ledenog doba

Izbušene jezgre leda iz ledenjaka Grenland već dugi niz godina služe kao pokazatelj temperature i ostalih uvjeta pri temperaturnim i atmosferskim zaokretima u prošlom tisućljeću. Američko-kineski istraživački tim izjavio je kako sam led daje dosta informacija, ali ipak nedovoljno za dobivanje pouzdanih podataka.

Za procjenu učinaka klimatskih promjena znanstvenici polaze u potragu za tragovima koji su kroz povijest klimatskih promjena preživjeli sve do danas. Između ostalog analizira se i tisućama godina stari glacijalni led. Dakle, odnos izotopa kisika sadržanim u zraku šupljine leda, prema konvencionalnoj znanosti, govori nam o temperaturnim uvjetima tijekom određenog perioda. Prema analizi ledenih jezgri s Grenlanda može se uočiti oštri pad temperature koji se dogodio prije otprilike 12 tisuća godina, a koji je jako sličan onome od prije 16 tisuća godina. Upravo ta sličnost bacila je američke i kineske znanstvenike u nedoumicu. Istraživački tim na čelu sa Zhengyuom Liuom sa Sveučilišta Wisconsin-Madison sugerira da je samo pomoću grenlandskog ledenjaka nemoguće odrediti temperaturu prošlog tisućljeća.

Istraživači su usporedili temperaturu izračunatu preko odnosa izotopa kisika s temperaturom površinske vode mora  u sjevernom Atlantiku. U obzir su uzeli razne stakleničke plinove, klimatske prilike te razinu ugljikovog dioksida u atmosferi. Na taj način došli su do rezultata koji govore da  temperatura prije dvanaestak tisuća godina nije bila toliko niska, s obzirom da je prije 16 tisuća godina bila za 5 stupnjeva Celzijevih toplija. “Zahlađenje je postojalo, ali to nam nisu rekli uzorci sa Grenlanda”, zaključio je član tima Anders Carlson. “Čak i ako pretpostavimo da nije postojala cirkulacija u oceanima te da je arktički led bio proširen po cijelom Atlantskom oceanu, razina ugljikovog dioksida bi spriječila takav pad temperature.”

Carlson je kao razlog krive procjene temperature pretpostavio jake vjetrove i oluje. “Ledom prekrivena Sjeverna Amerika bila je mala u to vrijeme”, objašnjava on. Tako povećana koncentracija vlažne zračne mase poput one na Grenlandu rezultirala bi iznadprosječnim nanosima snijega. Zaključke na temelju temperaturnih fluktuacija dobivenih iz uzoraka leda treba uzimati sa rezervom, zaključili su istraživači. Takvo uzimanje zdravo za gotovo moglo bi dovesti  do zanemarivanja stvarnih učinaka brzih klimatskih promjena.

                      Temperatura,koncentracija CO2 i prašine dobiveni iz  analize uzoraka leda

Sviđa ti se članak?

Autor Luka Roki

Preporučeno

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>