Terapijske promjene načina života nude mnoge prednosti za mentalno zdravlje
Psihologija

Terapijske promjene načina života nude mnoge prednosti za mentalno zdravlje

tender_care

Promjena životnog stila, koja uključuje više fizičke aktivnosti, dulji boravak u prirodi i sudjelovanje u akcijama pomaganja drugima, koristi ljudskom zdravlju. Kod oboljelih od duševnih bolesti zdrav načina života donosi poboljšanje ravno onome koje postižu lijekovi ili savjetovanje, navodi novi rad objavljen u časopisu American Psychologist, glasilu udruge American Psychological Association.

Oboljelima od depresije i anksioznosti, promjena životnog stila donosi značajna poboljšanja, baš kao i onima koji pate od šećerne bolesti i pretilosti, navodi doktor znanosti Roger Walsh, s Irvine`s College of Medicine sveučilišta u Californiji. Walsh je u formi preglednog rada prikazao ranija istraživanja o učincima na zdravlje koji donosi promjena životnog stila. Ove promjene uključuje redovito vježbanje, prehranu i dijetu, rad na poboljšanju odnosa s drugim ljudima, opuštanje i upravljanje stresom, uključenje u vjerske ili duhovne udruge, dulji boravak u prirodi, i pomaganje drugima.

Walsh je pokazao da dulji boravak pred ekranima TV-a ili za računalom, uz malo vremena preostalog za boravak u prirodi i u društvu donosi negativne psihološke posljedice. Mijenjanjem životnog stila ovi problemi se mogu ukloniti. On kaže: “Promjene u načinu života donose bolesniku značajna poboljšanja, ali uz njega i terapeutu i cijelom društvu. Ipak, ova saznanja se u praksi još uvijek nedovoljno cijene i vrlo se malo primjenjuju.” U radu se ističe da prihvaćanje zdravijeg životnog stila ne znači povećanje troškova života, a donosi ugodu. Njime se izbjegavaju nuspojave i komplikacije koje nosi primjena lijekova.

“U 21. stoljeću potrebno je okrenuti se drugačijem načinu života, jer to donosi poboljšanje općeg zdravlja stanovništva”, ističe Walsh. U svom radu Walsh nabraja mnoge prednosti zdravijeg životnog stila:

• vježbanje izaziva dobre osjećaje, te smanjuje anksioznost i depresiju. Ono omogućuje djeci da postignu bolje rezultate u školi, poboljšava kognitivne mogućnosti odraslih, smanjuje gubitak pamćenja u starijih osoba, ali i potiče stvaranje novih neurona u mozgu.
• prehrana bogata povrćem, voćem i ribom koristi zdravima svih dobi i smanjuje simptome u afektivnim i shizofrenim poremećajima.
• boravak u prirodi koristi kako zdravima tako i bolesnima.
• dobri odnosi s drugim ljudima donose zadovoljstvo i mogu smanjiti obolijevanja u rasponu od obične prehlade do moždanog udara, kao i mentalnih bolesti • rekreacija i zabava pomažu uključivanju u društvo i potiču društvene vještine.
• opuštanje i upravljanje stresom djeluje protiv anksioznosti, nesanice, te nastupa panike.
• meditacija poboljšava osjetljivost za potrebe drugih i emocionalnu stabilnost, smanjuje stres, te poboljšati kognitivne funkcije.
• uključenost u vjerske i duhovne udruge koje promiču ljubav i praštanje mogu smanjiti anksioznost, depresiju, sklonost upotrebi droga.
• pomaganje drugima može donijeti osjećaj korisnosti i zadovoljstvo onome koji pomaže.

Iznimku čini njega dementne osobe koja vrlo nepovoljno djeluje na mentalno zdravlje onoga koji je pruža Opredjeljivanje i ustrajanje u drugačijem načinu života zahtijeva stalni napor, pa stoga mnogi kojima bi on koristio izabiru “pasivno iščekivanje ozdravljenja koje donosi vanjski autoritet ili pilula,” navodi Walsh. On ističe kako su danas ljudi izloženi psihološki sofisticiranoj ekonomskoj propagandi koja promovira nezdrav način života i ponašanja. Tako se u reklamama promiče pušenje, potrošnja alkohola i uživanje u fast foodu. “Reklame vas mame da posegnete za zadovoljstvima, koja ne koriste zdravlju” s žaljenjem navodi Walsh.

Ova studija se obraća i terapeutima ističući mnoge prednosti zdravog načina života, preporučujući im da potiču pacijente na usvajanje takvog načina življenja. U radu se zaključuje da će biti potrebno više obrazovnih mjera, ali i uključivanje javno zdravstvenih institucija i politike da bi se potakao širi krug ljudi u usvajanju zdravijeg načina života.

Izvor: American Psychological Association

Tražili ste na googlu:

mentalno zdravlje, promjena života, Kako ankcioznost djeluje na promjenu vremena?

21 komentara

21 Comments

  1. veljača 22, 2011 at 10:04 am

    nikakvu promjenu presavrsen mi je 🙂

  2. veljača 22, 2011 at 10:05 am

    dobiti na lotu

  3. veljača 22, 2011 at 10:08 am

    dosli su do sasvim iznenadjujuceg zakljucka!!! *facepalm*

  4. veljača 22, 2011 at 10:13 am

    Sad će Novartis napraviti protuistraživanje u kojem će “dokazati” kako je ritalin puno bolji od pomaganja drugima i boravka u prirodi.

  5. veljača 22, 2011 at 10:17 am

    Pa dobro nije neka topla voda, ali je dobar podsjetnik 🙂

  6. veljača 22, 2011 at 10:19 am

    Ja bi za promjenu htjela telepatske sposobnosti.

  7. veljača 22, 2011 at 10:19 am

    ajmo, ajmo , dizite se, svi van!!! je´n-dva. je´n-dva!!! :))))

  8. veljača 22, 2011 at 10:26 am

    Ja istinski želim što više boraviti u našoj čistoj (još uvijek), divnoj, lijepoj, zanimljivoj prirodi 🙂 Volio bih planinariti, rafting sam probao i bilo je jako uzbudljivo i zanimljivo 🙂

  9. veljača 22, 2011 at 10:28 am

    Pomagati još više drugim ljudima, riješiti se svoje nesretne brzopletosti 🙂

  10. veljača 22, 2011 at 10:35 am

    Zanimljivo, prema podacima koji se vode, dobitak na lotu nakon nekog vremena preokrene stvari naopako, pa ljudi završe u bankrotu, popraćeni razno raznim nesrećama, tragedijama..onda dolazi spoznaja što je zapravo novac, kakav je naš stav o novcu, s čim smo ga povezivali, način ramišljanja..

  11. veljača 22, 2011 at 10:44 am

    Novac je kao “perpetum mobile”. Ma koliko mislili da ga ne trebamo, uvijek ga pokušavamo otkriti, naći, steći.

  12. veljača 22, 2011 at 11:20 am

    meni bi promjena bilo da dobijem posao,to bi spasilo fizički i psihički.

  13. veljača 22, 2011 at 11:43 am

    od svega pomalo….

  14. veljača 22, 2011 at 11:48 am

    Želje za promijenama većinom su povezane s egzistencijalnim željama, ali one bi se možda mogle postići tako da se zapitamo što sami želimo raditi u životu, tko želimo biti, i sl. U tom slučaju je dobro preispitati vlastitu emocionalnu inteligenciju (ona se razlikuje od one intelektualne koja se procjenjuje kroz psiho testove).

  15. veljača 22, 2011 at 1:28 pm

    mjesta stanovanja,šta mislite o Marsu…

  16. veljača 22, 2011 at 1:39 pm

    E,Sandra, potpisujem!!

  17. veljača 22, 2011 at 2:03 pm

    Vjerujem, razumijem te! Mene također bi posao ´´dignuo´´ 🙂

  18. veljača 22, 2011 at 3:51 pm

    neke posao baci na dno…

  19. veljača 22, 2011 at 4:16 pm

    @Kelly vjeruj mi da ih ne zelis..

  20. veljača 22, 2011 at 7:36 pm

    o daaaa! Živa istina!

  21. veljača 22, 2011 at 10:32 pm

    maybe… time mashine…

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Popularno

Vrh
$(".comment-click-2767").on("click", function(){ $(".com-click-id-2767").show(); $(".disqus-thread-2767").show(); $(".com-but-2767").hide(); }); // Infinite Scroll $('.infinite-content').infinitescroll({ navSelector: ".nav-links", nextSelector: ".nav-links a:first", itemSelector: ".infinite-post", loading: { msgText: "Loading more posts...", finishedMsg: "Sorry, no more posts" }, errorCallback: function(){ $(".inf-more-but").css("display", "none") } }); $(window).unbind('.infscr'); $(".inf-more-but").click(function(){ $('.infinite-content').infinitescroll('retrieve'); return false; }); $(window).load(function(){ if ($('.nav-links a').length) { $('.inf-more-but').css('display','inline-block'); } else { $('.inf-more-but').css('display','none'); } }); $(window).load(function() { // The slider being synced must be initialized first $('.post-gallery-bot').flexslider({ animation: "slide", controlNav: false, animationLoop: true, slideshow: false, itemWidth: 80, itemMargin: 10, asNavFor: '.post-gallery-top' }); $('.post-gallery-top').flexslider({ animation: "fade", controlNav: false, animationLoop: true, slideshow: false, prevText: "<", nextText: ">", sync: ".post-gallery-bot" }); }); });
Advertisment ad adsense adlogger