Ukoliko preko Facebooka javno blatite svog šefa, hvalite se mamurlukom ili ostavljate broj telefona, ova stranica će to objaviti

Sviđa ti se članak?

Započnimo s jednim hipotetskim pitanjem koje problematizira privatnost. Vi i vaš prijatelj nalazite se na nekom javnom  mjestu i razgovarate o tome koliko mrzite svoje šefove. Kraj vas stoji osoba koja snima sve što kažete i posebnim softverom detektira specifične izraze poput „mrzim svog kretenskog šefa“ i tome slično. Uza sve to, isti čovjek ima i uređaj za prepoznavanje lica preko kojeg želi doznati identitet osobe koja govori loše o svom šefu. Nakon što prikupi ove informacije, taj čovjek podatke o vama i vaše izjave javno objavljuje na internetskoj stranici. Prema vama, je li ovakvo ponašanje dopustivo?

Većina vas će vjerojatno intuitivno odgovoriti da nije, a zanimljivo je kako stranica WeKnowWhatYoureDoing.com radi upravo to, samo s Facebook statusima, piše TheAtlantic. Dobro, hipotetski primjer i ono što čini spomenuta stranica nisu baš ista stvar, ali kužite poantu.

Bilo kako bilo, WeKnowWhatYoureDoing.com pomoću posebnog algoritma pretražuje javne Facebook statuse i traži fraze poput „mrzim svog šefa“, „marihuana“, „ovo je moj novi broj telefona“, „mamurluk“ i slično. Nakon što su statusi pronađeni, javno se objavljuju na stranici skupa s imenom i prezimenom osobe koja je status napisala.

Za razliku od hipotetske situacije opisane na početku članka, u ovom slučaju je još mnogo jednostavnije doći do identiteta osobe koja mrzi svog šefa ili se drogira. Ne treba vam uređaj za prisluškivanje niti softver za prepoznavanje lica kada imate Facebook na kojem ljudi (najčešće) već imaju izložen svoj stvarni identitet. U principu, kršenje privatnosti u oba slučaja je približno jednako, s malom, ali značajnom razlikom – u fizičkom svijetu ovo bi se smatralo prisluškivanjem, a u virtualnom svijetu ste sami odgovorni ukoliko ste prihvatili da vaše Facebook objave budu javno dostupne.

Ovdje je, dakle, važno da ljudi u fizičkom svijetu mogu obavljati privatne razgovore na javnim mjestima koji nisu namijenjeni široj javnosti. Ove „postavke“ privatnosti će gotovo svi ljudi prepoznati i poštivati u fizičkom svijetu, no iste norme definitivno se nisu (još uvijek) razvile i u virtualnom svijetu. Ukoliko objavite nešto na online forumu, većina ljudi će tu objavu shvatiti kao javnu i prema njoj se tako ponašati. Zapravo, čini se da je čitav internet nastrojen upravo ovako. Programska sučelja koja trećim osobama dozvoljavaju (djelomičan ili potpun) pristup podatcima (statusima, slikama, videima) koje stvarate na nekoj društvenoj mreži iskorištavaju upravo ovu predrasudu da na internetu ne postoji privatnost. Sve ono što objavite na Twitteru, Fourscquareu ili Facebooku iskorištava se i iskorištavat će se na načine koje je danas teško predvidjeti.

Dakle, na praktičnoj razini, WeKnowWhatYoureDoing.com je vjerojatno korisna stranica (upravo ovo tvrdi i njen osnivač) koja podiže svijest o tome da su u današnjem svijetu javne objave upravo takve – javne i dostupne na iskorištavanje svima.

No, na nešto apstraktnijoj razini, očito je kako današnja tehnološka zajednica mora uspostaviti norme koje će se barem dijelom temeljiti na onom što Helen Nissenbaum naziva „kontekstualnim integritetom“. U kratkim crtama njena teorija govori o sljedećem:

„Kršenje privatnosti ne događa se kada se na nekom mjestu prikupi previše podataka ili kad ljudi izgube pojam o njima, već kada dođe do promjena u načinima na koji se podatci koriste. Stručni akademski termin za ovo je ‘informacijske norme ovisne o kontekstu’. Pojednostavljeno rečeno, suprotstavi se nekoj normi i ljudi će se uzrujati“, kaže Nissenbaumova.

Očito, WeKnowWhatYoureDoing.com namjerno se suprotstavlja nekim normama kako bi izazvao reakciju kod ljudi. Tvorac stranice Callum Haywood svjestan je da će ono što je napravio izazvati mnoge negativne reakcije. No, on tvrdi da je stranica zapravo njegov odgovor na sve učestalije probleme sa zaštitom privatnosti na internetu. Ovim potezom, tvrdi on, zapravo želi ljude učiniti svjesnima da su stvari koje javno objavljuju na društvenim mrežama potencijalno veoma opasne. Haywood naglašava kako je osnovni cilj projekta pobuditi u ljudima odgovornost, a ne prikupljati značajne količine osobnih podataka od kojih bi mogle profitirati tvrtke koje takve podatke iskorištavaju.

U FAQ dijelu stranice Haywood odgovara na nekoliko zanimljivih pitanja. Jedno od njih je i: „Ovi ljudi vjerojatno ne žele da im se statusi s Facebooka javno objavljuju bez njihova znanja?“, a Haywood odgovara: „Vjerojatno ne žele. No, to je bio ili njihov izbor ili dokazuje temeljno nerazumijevanje uvjeta privatnosti društvene mreže čiji su članovi“. Na ovo pitanje zapravo nema jednostavnog odgovora i teško je procijeniti tko je u pravu. Ukoliko su Haywoodove namjere uistinu časne, onda je s halabukom koju je podigla stranica definitivno učinio veliku stvar. S druge strane, ukoliko će od algoritma kojeg koristi (i značajne količine podataka koje svakodnevno prikuplja) nešto zaraditi, čitav se projekt može označiti nemoralnim. U oba slučaja Haywood se može suočiti sa sudskim tužbama ali, koji god da su njegovi motivi, u ovom je slučaju jedno sigurno – većina ljudi koji su čuli za WeKnowWhatYoureDoing.com vjerojatno će provjeriti postavke privatnosti svojih Facebook profila i to je najpozitivnija stvar u cijeloj ovoj priči.

Prebacimo za trenutak Haywoodov odgovor na pitanje iz FAQ-a u fizički svijet. Netko bi tako mogao reći: „Ma znam ja da si ti samo htio reći svom prijatelju kako mrziš svog šefa, no ja već godinama pregledavam milijune razgovora i tražim rečenice u kojima ljudi izražavaju mržnju prema šefu. Dakle, sam si kriv jer si mogao očekivati da bih mogao doći do tvoje izjave i učiniti je javnom. Drugi put budi pažljiviji!“

U internetskom svijetu situacija je tim gora budući da su društvene mreže temeljene upravo na ideji da ljudi međusobno dijele sadržaje. Razne aplikacije doslovne se „hrane“ ovom nevjerojatnom količinom (privatnih) podataka i zatim ih upotrebljavaju u kontekstu koji njima odgovara.

Kako bi se očuvale, društvene mreže morat će pronaći suvislo rješenje zaštite privatnosti svojih korisnika. One će morati postaviti standarde koji neće odgovarati na pitanje: „Je li ovo tehnološki izvedivo?“ već: „Je li ovo što radimo u skladu s očekivanjima ljudi o tome što bismo trebali ili smjeli raditi s njihovim privatnim podatcima?“ Ukoliko to ne naprave, u budućnosti ćemo se vjerojatno još mnogo češće susretati s aplikacijama poput „Girls Around Mekoja naizgled benigne podatke stavlja u kontekst koji može biti ne samo iritantan nego i opasan. Ako ovakvi i slični problemi u budućnosti budu sve učestaliji, vjerojatnije je da će se podignuti i svijest ljudi o podatcima koje dijele na društvenim mrežama. Čovjek ne mora biti genijalac da zaključi kako će u tom slučaju ljudi dvaput razmisliti prije nego što nešto objave na internetu i to će definitivno biti dobro za njih, ali ne i za društvene mreže.

Zanimljivo na webu:


Odgovori

RSS
Što je RSS i kako vam može pomoći u svakodnevnom životu
Kisik
Ubrizgavanje kisika direktno u krvotok moglo bi spašavati ljude od gušenja