Astrofizika

Većina kvazara živi na malim zalogajčićima, a ne na velikim obrocima

on

Nova su istraživanja pokazala da su crne rupe u vrijeme nastajanja svemira gutale male zalogaje, a ne velike obroke, kako bi dodale gorivo svojim kvazarima i potaknule ih na rast.

Kvazari su blještavi svjetionici koji dobivaju energiju iz crnih rupa hraneći se zarobljenim i progutanim materijalom koji se u procesu zagrijava na više milijuna stupnjeva. Najsvjetliji se kvazari nalaze u galaksijama deformiranim zbog kolizije s drugim galaksijama. Takvi sudari stvaraju mnogo plina i prašine koji zatim ulaze u gravitacijski vrtlog gladnih crnih rupa.

Astronomi istražuju fundamentalnu populaciju bljeđih kvazara koji se nalaze u “normalnim” spiralnim galaksijama. Pokreću se pomoću crnih rupa koje tu i tamo prigrizu malo ukusnog plina ili poneku malu satelitsku galaksiju. U skupini od trideset galaksija koje su domaćini kvazarima, praćenih pomoću dva NASA-ina glavna opservatorija, Hubble i Spitzer teleskopom, njih 26 nema nikakvih znakova kolizije sa susjednim galaksijama, primjerice izobličenja. Samo je jedna galaksija imala interakciju s drugim galaksijama.

Istraživanje kojeg vodi Kevin Schawinski sa Sveučilišta Yale prikuplja dokaze o rastu najmasivnijih crnih rupa nastalih u vrijeme stvaranja svemira, koje su sagorijevale mala dugotrajna zbivanja, a ne dramatična, kratkotrajna i velika pripajanja.

“Kvazari, koji su produkti kolizije galaksija, jako su sjajni”, rekao je Schawinski. “Objekti koje promatramo u ovom istraživanju su klasični kvazari. Imaju puno manji luminozitet. Blještavi kvazari, nastali u spajanju galaksija, dobivaju svu pažnju jer su toliko sjajni, a njihove galaksije-domaćini su vrlo zanimljive. Ali klasični kvazari koje mi promatramo mjesta su nastanka većine crnih rupa. To su mjerila, standardi, oni ne trebaju dramu kolizije da bi sjali.” Schawinskijev znanstveni rad je prihvaćen za objavu u poznatom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Za svoju je analizu Schawinski koristio galaksije koje promatraju Spitzer i Hubble teleskopi u Cosmic Assembly Near-infrared Deep Extragalactic Legacy Survey (CANDELS). Odabrao je trideset prašinom prekrivenih galaksija, koje na infracrvenim snimkama snimljenih Spitzer teleskopom djeluju veoma blještave, što je znak da se njihove crne rupe hrane obližnjom materijom.
Koji god proces slijedio pri nastajanju tih kvazara, ni jedan nije dovoljno velik da bi ga Hubble detektirao. “Mislim da je to kombinacija više procesa, poput nasumičnog sagorijevanja plina eksplozija supernove, zajedno s manjim tijelima i zvijezdama kojima se hrani nukleus”, rekao je Schawinski.Prašina blokira svjetlost iz kvazara pri vidljivim valnim duljinama, ali infracrvena svjetlost probija prašinu, dopuštajući Schawinskom da istražuje detaljnu strukturu tih galaksija. Masivnost tih galaksija usporediva je s našom Mliječnom stazom. Schawinski je zatim proučavao infracrvene snimke galaksija snimljene Hubbleovom širokokutnom kamerom 3. Hubbleova oštrina snimke dopustila je detaljnu analizu oblika, koji bi bio značajno izobličen da je došlo do sudara galaksija. Osim u jednoj promatranoj galaksiji, nije pronađen dokaz takvog događaja.

Crna rupa ne treba mnogo plina da bi zadovoljila svoju glad i pokrenula kvazar. “Postoji više nego dovoljno plina koji se nalazi samo nekoliko svjetlosnih godina udaljen od središta naše Mliječne staze da bi pokrenuo kvazar”, objasnio je Schawinski, “ali to se neće dogoditi osim ako jedan od tih oblaka plina ne upadne u crnu rupu. Nasumična kretanja i nemiri unutar galaksije mogu pokrenuti plin kako bi ušao u crnu rupu. Prije deset milijardi godina te nasumične kretnje bile su mnogo učestalije i postojala je mnogo veća mogućnost da će plin biti progutan. Male su galaksije isto tako bile učestalije te su se događale češće kolizije s većim galaksijama.”

Galaksije u Schawinskovom istraživanju primarni su ciljevi promatranja James Webb Space teleskopa, velikog infracrvenog opservatorija koji se planira lansirati krajem ovog desetljeća. “Kako bi istražili samu srž događaja koji su potrebni da se pokrenu kvazari u tim galaksijama, potreban nam je Webb teleskop. Hubble i Spitzer su bili tek pioniri u njihovom istraživanju.”

Tim astronoma u ovom istraživanju čine  K. Schawinski, B.D. Simmons, C.M. Urry i E. Glikman sa Yalea te E. Treister sa Sveučilišta Concepción u Čileu.

Autor Lana Madračević

Preporučeno

4 Comments

  1. Johnny Grinder

    Srpanj 9, 2012 na 11:46 am

    Ja sam cuo da su sad na dijeti

  2. Jovo Mesar

    Srpanj 9, 2012 na 12:03 pm

    A ja sam cuo da ljudi u glavi imaju crne rupe !

  3. Mario Straga

    Srpanj 9, 2012 na 12:29 pm

    !..na kvazarima odnosno njihovoj rotaciji se sigurno mogu pronaći rezultati ili posljedice brzine dvostruko veće od brzine svjetlosti….

  4. Jovo Mesar

    Srpanj 9, 2012 na 4:12 pm

    Neces nikada dobiti odgovore na sva pitanja ali nemoj prestati postavljati pitanja zasto !

Odgovori