Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Kemija

Život u plastici

Plastika zaokuplja gotovo svaki aspekt našeg života. Postali smo toliko ovisni o proizvodima koje svakodnevno koristimo da smo zanemarili činjenicu o njihovoj štetnosti po naše zdravlje i okoliš.

plastika

(Credit: Wikimedia.org)

Plastiku dijelimo na „dobru“ i lošu, a njenu štetnost provjeravamo prema broju i oznaci u trokutu na dnu ambalaže. U „dobre“ odnosno sigurnije plastike za korištenje spadaju HDP ili HDPE (br.2), zatim LDPE (br.4) i PP (br. 5) jer ispuštaju manje štetnih kemikalija. Dok u loše plastike spadaju PET ili PETE (br.1) jer postoji mogućnost da ispušta metal antimon i kemijsku tvar EPA, zatim PVC ili V (br.3) jer sadrži ftalate i stiren te PS (br.6) i PC (br.7) jer ispuštaju BPA (bisfenol A). Navedeni štetni sastojci mogu dovesti do endokrinoloških problema, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, impotencije, policističnih jajnika, neplodnosti, bolesti jetre, pretilosti i raka.

Također, plastika je globalni ekološki problem, ona čini čak 90 posto ukupnog oceanskog otpada, a najzagađeniji je Tihi ocean u kojem pluta oko 100 milijuna tona plastike. Plastični otpad uništava ekosustave oceana, onečišćuje zalihe vode te uzrokuje smrt više stotina tisuća ptica i morskih životinja svake godine. Osim divljih deponija, i uređena odlagališta su problem jer plastici treba oko tisuću godinu za razgradnju, a spalionice stvaraju opasne atmosferske emisije i otrovni pepeo. Zbog toga se sve više otvaraju reciklažni pogoni te promiče smanjivanje korištenja plastičnih proizvoda.

Većina plastičnih proizvoda je sastavljena od ugljikovodika dobivenih iz fosilnih goriva poput prirodnog plina i nafte te stoga ima veliku energetsku vrijednost. Američka tvrtka Envion se fokusirala na povrat dragocjene energije pohranjene u plastici i to njenim ponovnim pretvaranjem u sintetičko ulje. Energetska gustoća od polietilena (PE), polistirena (PS) i polipropilena (PP) je usporediva s benzinom te je za oko 51 posto veća nego kod ugljena. Proces obrade plastičnog otpada odvija se u vakuumu metodom pirolize, čime se dobiva rafinirano ulje koje se može koristiti u proizvodnji benzina, kerozina, mlaznog goriva i dizela. Envion na godišnjoj razini može obraditi 12.000 tona plastike i proizvesti 4 do 6 barela naftnih proizvoda po toni plastičnog otpada za manje od 10 dolara po barelu.

Još jedan pozitivan primjer su plastikarijanci (eng. plasticarian), osobe koje nastoje minimalizirati ili u potpunosti eliminirati korištenje plastike u svakodnevnom životu. Najpoznatija plastikarijanka je Beth Terry, aktivistica i autorica bloga „Moj život bez plastike“ (myplasticfreelife) na kojem možete pronaći detaljne informacije o plastičnim proizvodima te savjete kako živjeti bez njih.

U nastojanju da naši životi više ne budu toliko „plastični“ možemo napraviti nekoliko malih, ali značajnih koraka. Za početak, možemo provjeravati oznake na proizvodima ili ih zamijeniti staklom, porculanom i inoksom (nehrđajućim čelikom), za kupovinu umjesto plastičnih vrećica koristiti platnene torbe te redovito odlagati plastični otpad u reciklažne kontejnere.

Možda će vas zanimati

Ekologija i okoliš

Ocean Cleanup je na misiji uklanjanja plastičnog otpada iz oceana. Ovaj projekt obnove oceana nedavno je prošao još jednu veliku prekretnicu. Prema objavi na...

Biotehnologija

Čvrsta gljiva u obliku zvona koja raste na truloj kori drveća stoljećima se koristila kao potpaljivač vatre, a novo istraživanje osvijetlilo je molekularnu strukturu...

Ekologija i okoliš

Mikroplastika u komarcima kontaminira poslije cijeli hranidbeni lanac

Ekologija i okoliš

Svima nam je dobro poznata činjenica da bi se plastika trebala reciklirati. Upravo zato, boce, vrećice i ostale jednokratne plastične materijale odlažemo u posebne...