Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Evo koji je najveći živući organizam na zemlji

Najveći živući organizam nije ni slon ni kit, već gljiva, tvrde znanstvenici.

To je gljiva koja raste ispod površine tla i na korijenjima stabala u nacionalnom parku Malheur u Modrim planinama na istoku države Oregon.

Znanstvenici kažu da spomenuta gljiva “leži” na 890 hektara – površini jednakoj veličini 1.220 nogometnih igrališta! Naziv je gljive Armillaria ostoyae, a narod je popularno zove medna gljiva.

Gljiva zapanjuje i svojom starošću procjenjuje se da joj je tek oko 2.400 godina – makar ta vrsta može doživjeti i dva do tri puta duži vijek! Kad bi spomenuta gljiva kojim slučajem bila obdarena “genetskim sjećanjem”, koliko bi tek generacija predstavljala! “Ova gljiva živi ispod površine zemlje i ispod stabala; širi se veoma polako od drveta do drveta po korijenju ili prorasta iz tla i tvori na osobit način isprepletene niti koje zovemo rizomorfama”, napominje dr. Catherine Parks iz Odjela za upravljanje šumskim bogatstvom sjeverozapadne istraživačke službe na Pacifiku.

“Taj organizam može se vidjeti u obliku grozda gljiva zlatnožute boje koje se ujesen pojavljuju na šumskom tlu, no to je tek vrh ledenog brijega, ako se uzme u obzir istinska veličina tog organizma i njegov utjecaj na šumu”.

Gljiva napada korijenje svih vrsta drveća. Kada drvosječe sijeku zaražena stabla, oni pronalaze dugačka bijela vlakna – mycelia – koja iz stabala isisavaju vodu i ugljikohidrate koji su nužni i za gljivin rast. Takvo opasno uplitanje u hranidbeni sustav drveta dovodi na koncu i do njegovog propadanja.

Do nedavno se smatralo da je najveći živi organizam na zemlji gljiva Armillaria ostoyae otkrivena 1992. na zapadu države Washington; ona pokriva površinu od 600 hektara.

Prema riječima dr. Tine Dreisbach, rezultati laboratorijskih istraživanja potvrđuju da je upravo pronađena gljiva – jedinstveni organizam. “Obavili smo stotine pokusa i usporedili ih u različitim podnebljima”, kazala je Dreisbach za BBC. “Kada ti organizmi rastu skupa, u istom podneblju, nastoje se spojiti u jedinstveni organizam; ako načine nekakav prostor između sebe ili naprosto ignoriraju jedan drugoga, određujemo ih kao zasebne individue.

Mi smo uzeli stotine parova spomenute gljive i sva ispitivanja ukazuju na to da je riječ o jednom organizmu – gigantu”.

Djelovanje gljive vrlo je važno za šumski ekosustav. Ubijajući stabla, ona otvara “pukotine” u šumi i omogućuje da se u njih probiju nove vrste raslinja.

Gljiva obavlja preradu i kad stablo istrune snabdijeva mlado drveće nužnim sastojcima, kaže dr. Dreisbach. Osim toga, gljiva osigurava hranu i staništa za nove životinje. Npr., na stabla koja umiru a još nisu pala u procesu truljenja sele se djetlići.

Goleme dimenzije spomenute gljive, drže stručnjaci, mogu biti povezane sa sušnom klimom istočnog Oregona.

Kako bi se smanjila smrtnost stabala u područjima djelovanja spomenute gljive šumari će u njima zasaditi vrste drveća koje su manje podložne njenim pogubnim utjecajima – zapadni ariš, bor i druge.

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Astronomija

Dugo vremena, asteroid Apofis bio je na vrhu liste nebeskih tijela za koja se smatralo da predstavljaju prijetnju Zemlji. Prema ranih proračunima astronomskih stručnjaka,...

Wellness i prehrana

Širom svijeta, nebrojeni ljudi prakticiraju post iz raznih razloga – bilo da je to zbog vjere ili u pokušaju skidanja suvišnih kilograma. Međutim, zagonetka...

Wellness i prehrana

Štetnost kave za naše tijelo tema je koja već godinama izaziva brojne kontroverze i rasprave. Istražite s nama manje poznate činjenice o popularnom napitku...