Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Manja potrošnja mesa mogla bi pojačati efekt staklenika

Ako ste pomislili kako smo pogrešno napisali naslov ovog članka, koji je u totalnoj suprotnosti s modernom mantrom o potrebi smanjenja proizvodnje kvalitetne junetine, telećih odrezaka, mladih janjaca i masnih odojaka, s ciljem smanjenja emisije CO2, varate se.

Navedeno istraživanje, provedeno na području brazilskog Cerrada, jednog od najvećih proizvođača govedine na svijetu, u suradnji University of Edinburgh, Scotland’s Rural College (SRUC) i Empresa Brasileira de Pesquisa Agropecuária (Embrapa), potvrdilo je kako bi drastične promjene u poljoprivrednoj politici mogle imati poguban utjecaj na okoliš.

„Većina brazilskih pašnjaka je u lošem stanju, što ima za posljedicu nisku produktivnost i visoke emisije plinova koje proizvodi stoka. Međutim, povećana potražnja trebala bi navesti farmere na ulaganja u obnovu pašnjaka, što bi dovelo do povećanja koncentracije ugljika u tlu, a time i produktivnije stočarske proizvodnje. Potrebne površine za ispašu bile bi puno manje, što bi smanjilo i sječu šuma, a time i zagađenje”, otkrio je voditelj istraživanja Rafael Silva.

Iako pašnjaci apsorbiraju puno manje količine CO2 u odnosu na šume, brazilske sorte trave imaju odličan apsorpcijski potencijal, puno veći negoli njihove europske rođakinje. Pritom se posebice ističe vrsta Brachiaria genus, koju karakterizira iznimno dubok korijen. Stoga bi obnova pašnjaka imala za posljedicu vezivanje veće količine CO2 u tlu, koji tako ne bi mogao ići u atmosferu. Jedan od efikasnijih načina obnove pašnjaka jest upotreba dušičnih gnojiva obogaćenih kalcijem i vapnom, uz napomenu kako količina dušika unesenog u tlo i ne mora biti prevelika, budući su brazilska tla većinom kisela.

Prema tome, smanjenje potrošnje mesa dovelo bi do prekida obnove pašnjaka u Cerradu, što bi, prema rezultatima istraživanja, imalo za posljedicu povećanje emisija. Preciznije rečeno, ako bi se potražnja za mesom do 2030. godine smanjila za 30% u odnosu na sadašnje procjene rasta, to bi dovelo do povećanja emisije CO2 za 9%, a uz nastavak sječe šuma istim intenzitetom, dok bi se povećanjem potražnje za 30% emisija smanjila za 10%.

„Poruka našeg istraživanja jest u tome kako se treba pripaziti neželjenih posljedica. Evidentno je da će u nekim dijelovima svijeta prelazak na ishranu s manjim udjelom mesa imati pozitivne posljedice po klimu, no prije zaključka da će smanjenje proizvodnje u svim područjima imati isti efekt, treba proučiti specifičnosti pojedinih proizvodnih procesa”, konstatirao je Dominic Moran, profesor pri Scotland’s Rural College.

Izvor: University od Edinburgh

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...